James Cook rodio se 27. listopada 1728. u Martenu, u Yorkshireu, a bio je najpoznatiji engleski pomorski istraživač i jedan od najvećih istraživača u povijesti pomorstva. Već od rane mladosti počeo se posvećivati pomorstvu i sudjelovati u znanstvenim ekspedicijama.

Potaknut željom da pronađe veliki južni kontinent Terra australis, 1768. je isplovio sa skupinom znanstvenika i stigao na Tahiti gdje su obavili astronomska istraživanja. Oplovio je Novi Zeland obavljajući geografska i hidrografska mjerenja. Ispravio je mišljenje da je Novi Zeland jedan otok, utvrđuje njegov točan položaj i otkriva istočnu obalu Australije.

Kratko se vrijeme zadržao u domovini i odmah je krenuo u drugu ekspediciju u potrazi za južnim kontinentom. Na tom je putovanju prvi oplovio Zemlju, od zapada prema istoku, i utvrdio da je Antarktik opkoljen Ledenim oceanom.

Treće je putovanje James Cook poduzeo kako bi pronašao sjeveroistočni prolaz, tj. sjeverni put između Atlantskog i Tihog oceana. Putujući, naišao je na najveću otočnu skupinu na tom području - Havajsko otočje. Do krajnjeg sjevera nije mogao stići zbog velikih santi leda. Vratio se na Havaje, gdje je 14. veljače 1779., prilikom jednog od sukoba s domorocima, poginuo. Ekspedicija je pokušala proći sjeverni prolaz, ali je putovanje završila na obalama Kanade, nedaleko od Aljaske i Kamčatke, te se vratila u Englesku.

U opisivanju svega što je vidio i čuo Cook je bio tako točan da ga je rijetko tko nadmašio. Za sobom je ostavio najtrajniji spomenik svoga postojanja - preciznu kartu Tihog oceana. A kako bi se posve shvatila Cookova hrabrost, potrebno se sjetiti da brodovi kojima je u nekoliko navrata oplovio svijet nisu bili veći od 330 do 460 tona.

Na zimskoj olimpijadi u Torinu 2006. godine, Ivica Kostelić osvojio je srebrnu medalju u kombinaciji. To je bila prva muška hrvatska medalja na Zimskim olimpijskim igrama. Jedan od najzapaženijih trenutaka tijekom ZOI svakako je trenutak kada su Janica i Ivica Kostelić zajedno plakali od sreće nakon što je Ivica osvojio srebro u kombinaciji. Zastavu Republike Hrvatske na ovim olimpijskim igrama nosila je Janica Kostelić, a društvo joj je pravila Nika Fleiss.

O kršćanskom mučeniku sv. Valentinu nedostaje pouzdanih povijesnih podataka. Međutim, današnji običaj slavljenja Valentinova kao dana zaljubljenih potječe od činjenice da se 14. veljače u antičkom Rimu slavio spomen na božicu Junonu. Ona je smatrana zaštitnicom braka i obitelji, pa su zbog istog datuma te osobine prenesene na sv. Valentina.

Predaja kaže o njemu da je bio svećenik u Rimu u 3. stoljeću. Saznavši za njegovu mudrost car Julije II. pozvao ga je k sebi. Upitao ga je kako može živjeti u praznovjerju ako je mudar čovjek. Valentin mu je razložio kršćansku vjeru i gotovo ga nagovorio da postane kršćaninom. Međutim, car se bojao reakcije naroda pa je predao sveca gradskom prefektu. Ovaj ga je dao istući i odrubiti mu glavu na današnji dan 269. godine. Danas se slavi dan Sv. Valentina.

Među kršćanima se počeo štovati kao svetac u 4. stoljeću, ali tek je u 15. stoljeću povezan s blagdanom zaljubljenih što je vjerojatno povezano sa starogrčkim obilježavanjem svetosti braka Zeusa i Here sredinom veljače, te starorimskim obilježavanjem Lupercusa, boga plodnosti, koji se slavio 15. veljače. Do druge polovice 20. stoljeća Valentinovo se obilježavalo skromno i nenapadno, ali do danas je dan poprimio odlike tipične za potrošačku kulturu.