Ugušena buna Matije Gupca, utemeljen Davis Cup, umro Ksaver Šandor Gjalski

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Dubrovački Dnevnik
Današnji dan, odnosno događaji današnjeg dana odigrali su neke od presudnih uloga u kreiranju hrvatske, ali i svjetske povijesti. Ti događaji ostavili su veliku povijesnu baštinu u naslijeđe kako u političkom i kulturnom životu tako i u sportskom.

Na današnji dan 1573. godine ugušena je velika seljačka buna predvođena Matijom Gupcom.

Velika seljačka buna ili seljački rat, kako su ga nazivali suvremenici, započeo je na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. To je bila treća buna otkako je 1564. Franjo Tahi protupravno kupio polovicu vlastelinstva. Uzroci pobune bili su pogoršan položaj seljaka te ograničavanja i ometanja seljačke trgovine, ali i nasilništva Franja Tahija nad seljačkim ženama.

U noći s 27. na 28. siječnja dan je znak za početak poznate seljačke bune čiji je predvodnik bio Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice.

Buna je ugušena 9. veljače u krvavoj bitci kada je plemićka vojska kod Stubičkih toplica porazila seljačku vojsku. Predvodnik bune Matija Gubec okrutno je pogubljen na zagrebačkom Markovom trgu.

Davis Cup je glavno i najprestižnije natjecanje u muškom tenisu. U njemu se umjesto pojedinačnih igrača natječu nacionalni timovi. Natjecanje je ime dobilo po Dwightu F. Davisu, studentu s Harvarda koji je 1899. godine organizirao međunarodni susret između harvardskih i britanskih igrača.

To je poslužilo kao model za prvi susret između SAD i Britanije godine 1900. Kasnije su u natjecanje ušle druge zemlje. Danas se u Davis Cupu natječe 133 nacionalna tima.

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, rođen kao Ljubomir Tito Babić, umro je na današnji dan 1935. godine u Gredicama kod Zaboka.

Ksaver Šandor Gjalski rođen je 25. listopada 1854. godine u Gredicama.

Odgajan je u izrazito ilirskom duhu o čemu svjedoči i djelo "Za moj životopis" gdje je zapisao: "Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav."

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Varaždinu, a nakon završetka gimnazije u Zagrebu je upisao studij prava na Pravoslovnom fakultetu.

Studij je završio 1874. godine, ali ne u Zagrebu već u Beču. U vrijeme školovanja susreo se s Eugenom Kvaternikom i s oduševljenjem je prihvatio njegove političke stavove i zamisli. No, kasnije je ipak odbacio njegove ideje i počeo je zastupatiti one Josipa Jurja Strossmayera.

U hrvatskoj književnosti prvi put javio se u listu Vienac 1884. pripovjetkom Illustrissimus Battorych uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu.

Jedno vrijeme, zajedno s Milivojem Dežmanom, bio je urednik lista Vienac. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starim krovovima (1886.). No, značajni su svakako i njegovi romani U novom dvoru te Na rođenoj grudi. Pored njih piše i politički roman U noći te tri povijesna romana - Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata.

Popularni Članci