Ugušena buna Matije Gupca, utemeljen Davis Cup, umro Ksaver Šandor Gjalski
Na današnji dan 1573. godine ugušena je velika seljačka buna predvođena Matijom Gupcom.
Velika seljačka buna ili seljački rat, kako su ga nazivali suvremenici, započeo je na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. To je bila treća buna otkako je 1564. Franjo Tahi protupravno kupio polovicu vlastelinstva. Uzroci pobune bili su pogoršan položaj seljaka te ograničavanja i ometanja seljačke trgovine, ali i nasilništva Franja Tahija nad seljačkim ženama.
U noći s 27. na 28. siječnja dan je znak za početak poznate seljačke bune čiji je predvodnik bio Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice.
Buna je ugušena 9. veljače u krvavoj bitci kada je plemićka vojska kod Stubičkih toplica porazila seljačku vojsku. Predvodnik bune Matija Gubec okrutno je pogubljen na zagrebačkom Markovom trgu.
Davis Cup je glavno i najprestižnije natjecanje u muškom tenisu. U njemu se umjesto pojedinačnih igrača natječu nacionalni timovi. Natjecanje je ime dobilo po Dwightu F. Davisu, studentu s Harvarda koji je 1899. godine organizirao međunarodni susret između harvardskih i britanskih igrača.
To je poslužilo kao model za prvi susret između SAD i Britanije godine 1900. Kasnije su u natjecanje ušle druge zemlje. Danas se u Davis Cupu natječe 133 nacionalna tima.
Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, rođen kao Ljubomir Tito Babić, umro je na današnji dan 1935. godine u Gredicama kod Zaboka.
Ksaver Šandor Gjalski rođen je 25. listopada 1854. godine u Gredicama.
Odgajan je u izrazito ilirskom duhu o čemu svjedoči i djelo "Za moj životopis" gdje je zapisao: "Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav."
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Varaždinu, a nakon završetka gimnazije u Zagrebu je upisao studij prava na Pravoslovnom fakultetu.
Studij je završio 1874. godine, ali ne u Zagrebu već u Beču. U vrijeme školovanja susreo se s Eugenom Kvaternikom i s oduševljenjem je prihvatio njegove političke stavove i zamisli. No, kasnije je ipak odbacio njegove ideje i počeo je zastupatiti one Josipa Jurja Strossmayera.
U hrvatskoj književnosti prvi put javio se u listu Vienac 1884. pripovjetkom Illustrissimus Battorych uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu.
Jedno vrijeme, zajedno s Milivojem Dežmanom, bio je urednik lista Vienac. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starim krovovima (1886.). No, značajni su svakako i njegovi romani U novom dvoru te Na rođenoj grudi. Pored njih piše i politički roman U noći te tri povijesna romana - Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata.