Preklani su, prema podacima Eurostata, hrana i bezalkoholna pića činili 21,4 posto potrošnje hrvatskih kućanstava, više od toga imale su samo tri zemlje: Estonija, Litva i Rumunjska, koja troši na hranu i bezalkoholna pića rekordnih 26,4 posto. Hrvatska je tako četvrta po visini troška hrane i pića u kompletnoj potrošnji kućanstava u 2020., dok je prema udjelu troška na bezalkoholna pića, u koja po statistici idu kava, čaj, kakao, sokovi i mineralna voda, Hrvatska prva u cijeloj Europskoj uniji, a po udjelu hrane sedma. Hrvatska kućanstava na hranu troše 18,3 posto od svoje kompletne potrošnje, dok je europski prosjek 14,3 posto, analizu donosi Slobodna Dalmacija.

SKUPE REŽIJE

Kompletna potrošnja hrvatskih kućanstava u pretprošloj je godini težila više od 247 milijardi kuna ili 32,97 milijardi eura. Hrvatski BDP iznosio je te godine 371 milijardu kuna ili 49 milijardi eura, a potrošnja građana težila je čak 65,7 posto godišnjeg BDP-a, što je nakon grčkih 70,3 posto BDP-a najveći udjel u cijeloj Europskoj uniji. U cijeloj Europskoj uniji najmanji udio potrošnje kućanstava u BDP-u od 24,5 posto ima Irska.

Po kompletnoj potrošnji po stanovniku od svega 8140 eura, Hrvatska je 22. u cijeloj Uniji, u kojoj je prosječna ukupna potrošnja po stanovniku gotovo dvostruko veća i iznosi 15.100 eura. Manju potrošnju po stanovniku imale su lani Poljska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska, koja ima najmanju potrošnju po stanovniku u Uniji od 5230 eura.

U mnogim je zemljama po stanovniku potrošeno više novca nego u Hrvatskoj, što i nije čudno budući da su mnogima i standard i BDP znatno iznad hrvatskih. Podsjetimo, po kupovnoj moći Hrvatska je posljednjih godina predzadnja u Uniji, lošiji standard ima samo Bugarska.

Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu preklani potrošilo 1490 eura ili 11.175 kuna, dok je iste godine prosječna neto plaća bila 6763 kn, pa ispada da su kućanstva u Hrvatskoj samo na hranu potrošila gotovo dvije mjesečne plaće u 2020.

Građanima koji žive boljim standardom u bogatim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Lani su tako najamnine, komunalije, električna energija, voda i plin kućanstvima u Europskoj uniji odnijele 25,7 posto kompletne potrošnje, po stanovniku 3880 eura, dok su ih hrana i bezalkoholna pića koštali po stanovniku 2240 eura.

Na stanovanje i režije najviše su trošili Slovaci – 30,7 posto kompletne potrošnje, a najmanje, 15,5 posto trošilo se u Litvi. Hrvatska je s 19 posto sredstava potrošenih za stanovanje na 23. mjestu u Uniji, a po stanovniku se troši po 1560 eura. Bogatim zemljama značajnu stavku čine najamnine, što većini kućanstava u Hrvatskoj nije velik problem pa su predzadnji u EU-u s 0,5 posto udjela renti u ukupnim troškovima.

TROŠKOVI LIJEČENJA

Ostali troškovi stanovanja druga su priča, pa je udjelom potrošnje na račune za struju i plin Hrvatska peta u cijeloj Uniji. Prosječni udjel potrošnje na struju i plin u cijeloj Uniji je 4,3 posto ukupne potrošnje kućanstava. Najveći udjel u potrošnji od devet posto imaju Slovaci, a slijede i Poljaci, Česi, Slovenci i Hrvati s 5,7 posto udjela u ukupnom trošku. Primjerice, njemačkim kućanstvima troškovi struje i plina odnesu 4,2 posto kompletne potrošnje, austrijskim 3,9 posto, a Ircima 3,2 posto.

Premda se govori da je Hrvatska prebogata vodnim resursima, to se ne bi zaključilo iz podataka o udjelima računa za vodu i usluge vezane za vodu, po kojima je Hrvatska šesta u Europskoj uniji s 2,4 posto troška. Europski prosjek je dva posto u prosječnoj potrošnji europskih kućanstava, Austrijanci troše najviše - tri posto kompletnog troška kućanstava.

Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 7,5 posto svih troškova, što je udjel koji je pretposljednji u EU-u, manje su, samo 5,3 posto ukupne potrošnje, potrošila slovačka kućanstva, a najviše - 14 posto od svih troškova imali su Slovenci.

Visoko su hrvatska kućanstva rangirana po potrošnji na komunikacije, gdje zauzimaju treće mjesto s udjelom od 4,8 posto, iza Bugara i Grka, dok prosječna europska potrošnja kućanstava na komunikacije iznosi 2,6 posto.

Za zdravlje su kućanstva u Hrvatskoj izdvojila lani 5,2 posto svoje potrošnje, što im je osiguralo osmo mjestu u Uniji. Europski prosjek je 4,6 posto, a najviše su trošili Bugari - 7,2 posto kompletne potrošnje, slijede Belgija, Poljska, Rumunjska, Letonija, Litva i Njemačka s potrošnjom od 5,3 posto.

Po izdvajanju po stanovniku Hrvatska i nije visoko rangirana jer joj BDP nije velik, pa ni gospodarstvo i bogatstvo nije takvo, te Hrvati izdvajaju za zdravlje po stanovniku 420 eura, a europski prosjek je 690 eura. Veći iznos po stanovniku, a manji udjel zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji od tri posto Eurostat bilježi za Švedsku, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku, oko četiri posto troše Austrijanci i Slovenci na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.