"Mislim da će biti strašno za sve. A posebno za djevojčice, djevojke i žene. Prvo će biti na udaru svi oni koji su radili za Amerikance i NATO. Osveta će biti okrutna. Još od Babilona, osveta je uvijek bila okrutna. Bit će usmjerena prije svega prema muškarcima. Zatim će doći na red djevojčice, djevojke i žene. Jer, šerijatsko pravo, koje se posebno manifestira u području kaznenog i obiteljskog prava, njima ne ostavlja prostor kakav ga imaju djevojčice, djevojke i žene u zapadnoeuropskoj kulturi. Ono će vratiti čitavo afganistansko društvo natrag. Kuran će zamijeniti afganistanski Ustav, džihad će postati put kojim će koračati talibansko afganistansko društvo. Djevojčice ce se udavati već od svoje devete godine, dogovoreni brakovi, često i kod još nerođene djece, bit će još više u ekspanziji, silovanje djevojčica i djevojaka, bit će još više vid društvene sankcije, usmjerene prema njihovim očevima, braći, rođacima.  Javno kamenovanje, posebno žena, bit će svakodnevica," upozorio je Bazdan.  

SAD je povukao svoje trupe iz Afganistana nakon 20 godina, a predsjednik Joe Biden je izjavio kako je njihova misija u Afganistanu gotova jer im je glavni cilj bio uništiti uporišta Al-Kaide. No, demokratizacija nije provedena. Stoga je povučeno pitanje je li se Amerika trebala povući ako je promatramo u svjetlu 'svjetskog policajca' s obzirom na to da slijede izvjesna kršenja ljudskih prava na tom području. 

"Naravno da se nije smjela povući. Afganistan jučer i danas, totalni je fijasko američke vanjske politike. Može predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden govoriti što hoće, ali će ostati zapisano kako je Amerika, unatoč najsofisticiranijoj obavještajnoj službi na svijetu, s neograničenim financijskim resursima za vođenje rata i u Afganistanu, pretrpjela bolan poraz. U rangu onoga s Vijetnamom 1975. O mrtvima i invalidima koje je od 2001. rat u Sjedinjenim Državama kosio, uključujući i druge države NATO koalicije, da se i ne govori," odgovorio je Bazdan.

Iznio je i svoje predviđanje oko toga hoće li europske i američke organizacije pravodobno reagirati ako, ili bolje reći, kada u Afganistanu dođe do još većih kršenja ljudskih prava.  

"Naravno da će zapadnoeuropske vladine organizacije, uključujući i one NR Kine i Ruske Federacije to uraditi. Najviše zbog svojih strateških interesa. Nevladine organizacije, posebno one iz područja ljudskih prava, po prirodi stvari, pokušat će. No, ostaje da se vidi razina rigidnosti talibanske države. Sve zavisi od njih. Imamo primjer Saudijske Arabije, najveće prijateljice Sjedinjenih Država u arapskom svijetu. Ta država šerijatskog prava par excellence ne dopušta sa zapada nikome ništa. Što se tiče utjecaja, dakako. Doduše, Saudijsci imaju ubitačno defanzivno oružje koje se zove nafta. Afganistanci, kao da su vraćeni u srednji vijek. Sve opcije su otvorene. Uzgred, Afganistanci imaju oružje „za masovno uništenje“, a zove se  kokain. U vrijeme aktualne pandemije, globalnog zatopljenja i gladi, svijet se suočava s još jednim žarištem u međunarodnim odnosima. To je loše za čovječanstvo. Za sve nas. Uključujući i našu zemlju. Predviđam izbjegličku krizu ante portas,"izjavio je.          

Oko pitanja Afganistana dogodila se vrlo otvorena i široka raspravama u javnom prostoru, na društvenim mrežama, u komentarima online medija, forumima… Neki od korisnika tih platformi zastupaju mišljenje kako 'Afganistanci moraju sami uređivati svoju zemlju' te kako je šerijat dio njihovog prvenstveno vjerskog, a onda i kulturološkog identiteta. Postavlja se stoga pitanje gdje je granica između prava naroda na svoj kulturološki identitet i ono što spada pod kršenje ljudskih prava, a što islamski fundamentalizam sa sobom donosi. 

"U teoriji, granica je tanana. U praksi, svijet je zajednički prostor, gdje djeluju zakoni uzroka i posljedica, akcije i reakcije, kao i zakoni koji se baziraju na optimalnom obrazovanju iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Afganistanci moraju sami uređivati svoju zemlju, ali im svijet, prije svega Ujedinjeni narodi, indirektno i mi, moraju pomoći. Kroz financijsku i tehničku pomoć. A što se tiče vjerske netolerancije, što je u temeljima šerijata koje promiču talibani, treba navesti kako je netolerancija opći i najstariji oblik netolerancije. Uzgred, vjersku netoleranciju je prva potencirala  Katolička crkva kroz Inkviziciju od 4. stoljeća i Križarske ratove od 11. stoljeća. Tek su onda tim putem krenuli islamisti. No, što nas talibani u Afganistanu uče? Uče nas maksimi koja glasi: 'Nepoznavanje i ignoriranje materije, tj. teorije i prakse o ljudskim pravima, u miru vodi u osobno i nacionalno barbarstvo, a u ratu, vodi u zločin kršenja međunarodnog humanitarnog prava koji nikad ne zastarijeva'.  Obrazovanje za ljudska prava je fundamentalno. I za Afganistance, i za građane Republike Hrvatske. Za sve na našoj planeti. Ono je brana govoru mržnje, koje vodi u rat. U rat talibanskog tipa," zaključio je Bazdan.