Pregovori ovoga globalnog sporazuma su trajali čak četiri godine, no pandemija i troškovi zbog covid krize ubrzali su ove pregovore i posljednjih mjeseci se užurbano radilo na sporazumu. Tvrtke će tako plaćati minimalno 15 posto poreza, a što je veća kompanija to će biti teže utajiti prihode.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) bila je domaćin razgovora, a objavili su kako je sporazum postignut između 136 država koje predstavljaju 90 posto svjetske ekonomije.

Četiri članice OECD-a – Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka – nisu se pridružile sporazumu, piše Reuters.

Ovim dogovorom će se spriječiti velike multinacionalne firme da nižu dobite u zemljama s niskim porezima. Ovaj pokušaj kontrole globalizacije i digitalizacije bilo je hitno pitanje koje se moralo regulirati zbog svjetske ekonomije. No, ipak pojavio se i niz kritika globalnog poreza, pa su se kritike mogle čuti i od hrvatskih analitičara. Problem je bio što se spominjala stopa od 21 posto, odnosno toliko je predlagao SAD, a neki kritičari su tada s druge strane upozoravali da je stopa od 15 posto preniska.

Dio stručnjaka je upozoravao ako minimalna stopa poreza bude visoka, kako to može utjecati na ekonomski slabije zemlje, u koje spada i Hrvatska. Hrvatska tako ima 10 posto stopu poreza na dobit za one firme koje u godini stvare prihode do 7.5 milijuna kuna. DOk je za one tvrtke koje ostvare veće prihode od toga stopa iznosi 18 posto.