Budući aerodrom, koji je podigao buru zbog svoje geografske lokacije koja je problem kako ekološki u smislu blizine izvorišta Omble, tako i politički zbog investitora projekta i recentnog potenciranja pitanja 'srpskog sveta', a u posljednje vrijeme govori se i o nacionalno-sigurnosnom aspektu, pa je tako u nedavnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, stručnjak za terorizam i nacionalnu sigurnost Tonći Prodan istaknuo zabrinutost kako bi ovaj velebni projekt Aleksandra Vučića mogao predstavljati alat srpskog ekspanzionizma, a ne isključuje i mogućnosti ruskog utjecaja, trebao bi biti kako piše Trebinje live biti "od povijesnog značaja za razvoj Trebinja i cijele Hercegovine".

"Budući aerodrom, koji će biti od povijesnog značaja za razvoj grada i cijele Hercegovine, gradit će se na svega petnaestak kilometara od Trebinja na području Trebinjske šume, na lokalitetu gdje je sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća planirana izgradnja aerodroma, koji je tada pod utjecajem politike izgrađen u Čilipima kod Dubrovnika. Stariji mještani okolnih sela i sada svjedoče o ideji o izgradnji aerodroma, ali naglašavaju da je političko rukovodstvo tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije odlučilo da se aerodrom ipak pravi na samoj granici između Hrvatske i Crne Gore", piše Trebinje live.

Početak izgradnje aerodroma najavljen je za iduću godinu, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da očekuje da prvi letovi budu prije kraja 2023. godine, piše ovaj trebinjski portal.

O 'budućem aerodromu' pišu kao jednome od najvećih i najmodernijih aerodroma u regiji, kojemu će u svojoj grandioznosti parirati samo aerodrom Nikola Tesla u Beogradu.

Pista budućeg aerodroma u Trebinju je planirana u širini od 45 metara i dužine 3.500 metara - piše Trebinje live. 

Osim toga najavljuju i kako će se izgradnja Jadransko-jonskog autoputa prilagoditi upravo zapadnim obilaznicama oko Trebinja zbog planiranog aerodroma. 

Trebinjci idu toliko daleko da najavljuju kako će se aerodrom zvati kako pišu "po nekom od značajnih imena koja potiču iz Hercegovine".

Obzirom da se projekt aerodroma pored Trebinja spominje već više desetaka godina, kao i činjenica kako Hrvatske vlasti naglašavaju opasnost ovakvih projekata uz to što je gradonačelnik Franković već uputio protestna pisma Bosni i Hercegovini, teško je uopće očekivati da će ovaj projekt zaživjeti, a svakako bi bilo logično zaključiti da će i ovaj puta velebni aerodrom 'poletjeti visoko, pa pasti nisko' kao i više puta u posljednjih nekoliko desetaka godina.

Ovakve izjave čak i ne bi bile problematične, da se u jednome od tih prijedloga naziva nije našao Ruđer Bošković, za kojega Trebinje live piše da je "jedan od najznamenitijih Srba čija obitelj potječe iz Popovog polja".

"Jedan od prijedloga je da službeni naziv aerodroma bude "Međunarodni aerodrom Ruđer Bošković Trebinje" po jednom od 100 najznamenitijih Srba čija obitelja potječe iz Popovog polja, a koji je jedan od najpoznatijih svjetskih matematičara, fizičara, astronoma i filozofa, a uz to je bio i pjesnik i sveučilišni profesor", piše trebinjski portal.

Punim imenom, Ruđer Josip Bošković, inače je rođeni Dubrovčanin, osim što se u Dubrovniku rodio i živio, tu je i započeo svoje školovanje koje ga je na kraju uz svoju genijalnost dovelo do statusa jednoga od najvećih umova svih vremena, a njegovo ime ponosno nose neke hrvatske institucije kao što je Institut Ruđera Boškovića u Zagrebu. 

Ruđer Bošković ne samo da nije bio Srbin, kako je već ranije pisao spomenuti trebinjski portal, već je bio katolički svećenik. A u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika u posljednje vrijeme se mogu čuti i prijedlozi da se dubrovački aerodrom preimenuje i nosi ime upravo Ruđera Boškovića, pa kako drugačije ocijeniti ovakve napise trebinjskih medija, osim - provokacija.

"Osim Boškovića, postoji još nekoliko prijedloga, a neslužbeno se spominje i ime Čeda Kapora", piše trebinjski medij.