Tornado u Češkoj mnoge je uznemirio, može li se dogoditi i u Hrvatskoj?
Razorna tornada nalik na onaj u Češkoj moguća su i u Hrvatskoj, međutim uobičajenija su u središnjoj i zapadnoj Europi, tvrde klimatolozi.
Ovaj slučaj, na zahtjev austrougarskih vlasti, istražio je detektivski precizno naš znanstvenik svjetskog glasa, geofizičar, meteorolog i seizmolog Andrija Mohorovičić (1857. - 1936.). Sve je podrobno dokumentirao, izmjerio i ispitao. Zapisao je i svjedočanstva brojnih svjedoka, piše Index.
Zaključio je da je vjetar u tom dijelu bio ciklonalan, suprotnog smjera od smjera kretanja kazaljki na satu. Sustav se zapravo sastojao od dva vrtloga, odnosno dva tornada, promjera 800 do 1200 metara i 2300 metara s izuzetno niskim tlakom zraka u središtu.
Prema izvještaju, vjetar je počupao oko 150.000 stabala hrasta i bukve promjera debla 0.70 - 1.20 m, a Mohorovičić je zaključio da je brzina vjetra bila oko 260 km/h.
Temperature su u to vrijeme bile vrlo visoke za to godišnje doba, a temperaturna razlika između priobalnog i unutrašnjeg područja Hrvatske bila je velika. Tijekom tornada temperatura se spustila za 10°C. Prema današnjim klasifikacijama ljestvice TORRO, ovaj tornado bio bi klasificiran kao T6 ili umjereno destruktivan.
Najjači tornado u Hrvatskoj bio je nešto slabiji od ovog u Češkoj
Za usporedbu, tornado u Češkoj klasificiran je u skupinu F3, no to je klasifikacija po ljestvici Fujita.
TORRO ljestvica ide od T0 do T11, a stupanj T6, kakav je zabilježen u Novskoj, uzrokuje umjerenu štetu u kojoj se ruše stabla, kompozicije vlakova te krovovi i poneki zidovi.
Fujita ljestvica ide od F0 do F5, pri čemu tornado klasificiran kao F3 uzrokuje jake štete u kojima se ruše vlakovi te zidovi kuća i drveće, a F4 razorne štete u kojima se ruše čak i cijele kvalitetno izgrađene kuće.
"U Hrvatskoj se ipak ne očekuju tako jaka tornada"
Ivan Güttler, klimatolog iz DHMZ-a, smatra da u Hrvatskoj ipak ne bi trebalo biti tako jakih tornada kao u Češkoj.
"Iako je rizik od jakih tornada u Hrvatskoj nizak, preporuka je pratiti upozorenja na vremenske pojave na službenim stranicama DHMZ-a i podizati svjesnost građana o pojavama kao što su jak i olujan vjetar, grmljavinsko nevrijeme i jaka tuča", dodaje.
Ističe da su istraživanja u SAD-u pokazala da bi uragani s klimatskim promjenama mogli postati jači.