Studenti lako mogu napisati radove i eseje uz ChatGPT, a sveučilišta imaju priliku iskoristiti trendove i postati inovatori

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: , Osobna arhiva, Dubrvački dnevnik, RIT, Nel Pavletić/PIXSELL
Brojna svjetska sveučilišta u problemima su zbog pojave Chat GPT-a jer mogućnost plagiranja studentskih radova nikad nije bila veća. Provjerili smo kakvo je stanje u dubrovačkim visokoobrazovnim ustanovama.

Aplikacija pod nazivom Chat GPT je krajem prošle godine pokorila svijet. Riječ je o umjetnoj inteligenciji koja je postala dostupna široj javnosti i kao takva ima utjecaj skoro na sva područja gospodarstva, znanosti, društvenog i privatnoga života... Govori se kako će dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na školstvo postati izuzetno bitna tema u ovoj godini. Već sad u SAD-u studenti i učenici naveliko koriste ovu tehnologiju za pisanje eseja, seminarskih radova i raznih znanstvenih projekata jer chat bot može napisati gotovo svaki rad. 

Nastavnici su na mukama jer je prilično teško prepoznati porijeklo teksta što je problem na koji je teško odmahnuti rukom. Tehnologija svakodnevno napreduje, no razvijaju se i obrambeni mehanizmi koji se pokušavaju nositi s negativnim posljedicama razvoja. Primjerice student sveučilišta Princeton osmislio je aplikaciju za nastavnike i profesore – GPT Zero, koja može utvrditi je li Chat GPT napisao određeni esej.

Suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institute, ujedno i doktorand iz područja digitalne ekonomije na Sveučilišta u Dubrovniku, Aco Momčilović za Dubrovački dnevnik je govorio nešto više o utjecaju Chat GPT-a na visoko obrazovanje, kako se hrvatska sveučilišta nose s tim izazovom te koji su prednosti i nedostaci umjetne inteligencije za nastavnike i studente.

OBRAZOVANJE ĆE SE MORATI PRILAGODITI

"Tek ćemo vidjeti koliki će biti utjecaj GPT-a na obrazovanje. Tek su se počele primjenjivati ove prve upotrebe, i prema tome što je vidljivo, jasno je kako će se mijenjati neki parametri. Dugoročno bih predvidio kako će doći do promjene paradigme u obrazovanju koje će se morati prilagoditi mogućnostima Chat GPT-a. Samo je pitanje kako će to točno izgledati”, kazao je Momčilović koji je istaknuo kako će na budućnost utjecati razvoj Chat GPT-a. Naglasio je kako je trenutna verzija 3.5 kod ljudi izazvala zanimljive pomake zbog dobre funkcionalnosti u mnogim segmentima.

"No, ipak on je nedostatan za puno različitih tema i ne može se upotrebljavati za veliki broj zadataka koji su kompleksniji. Međutim, mi ne znamo kako će izgledati Chat GPT 4.0, iako sad postoji puno naznaka kako će biti jači po broju parametara. Postoje i nekakve indicije da će se raditi o verziji koja će se moći prilagođavati sugovorniku. Ako se sve to ostvari, postat će kvalitetniji i precizniji", mišljenja je Aco Momčilović.

Osobna arhiva

Istaknuo je kako će to imati potpuno drugačije posljedice za obrazovne ustanove. Prema njegovim izvorima, za sad ne postoje nikakvi službeni podaci kako se hrvatske škole i sveučilišta nose s ovim tehnologijom.

"Uopće ne znamo koriste li učenici i studenti ovu tehnologiju. Ja bih pretpostavio da ih relativno malo koristi. Poznavajući kontekst mislim da nismo pretjerano spremni za ovo. Na svjetskoj razini su se već počeli stvarati alati koji detektiraju upotrebu Chat GPT-a i vjerujem da će se to početi primjenjivati i kod nas, kada se razvije. Tako je bilo i sa softverom za provjeru plagijata. To će onda biti utrka između novih verzija GPT-a i novih verzija softvera koje ga detektiraju", pojasnio je Momčilović.

Njegova je pretpostavka kako će sveučilišta sporo reagirati jer su trome institucije.

"Uvijek će biti profesora koji će to individualno moći upotrijebiti i provjeriti, ali to će raditi oni informatički najpismeniji. Veliki broj profesora nije tehnički najmoderniji i ne prate trendove. S druge strane, poruka sveučilištima je da budu inovatori na tom području i da iskoriste, ne samo da se brane od novih tehnologija, nego da povećaju svoju kvalitetu i naprave inovacije i isprate trendove", poručio je Momčilović.

Ispričao je svoje iskustvo u sklopu MBA programa na Swiss School of Business and Management gdje predaje. Naime, napravio je predmet koji se zove AI for Business Economics and Social Science što su zapravo osnove umjetne inteligencije za neinženjerske struke.

Prednosti umjetne inteligencije su, ističe Momčilović, generiranje tekstova, korištenje u marketingu, copywritingu... Negativne strane su, dodaje on, krivi odgovori na neka pitanja i odgovori koji dobro zvuče, a netko tko nije stručan teško prepoznaje kako je to krivo.

"Treba biti prilično oprezan i treba uspoređivati izvore podataka", govori Momčilović. 

Smatra kako zabrane nisu rješenje budući da ih je teško provesti s tehničke strane.

"Bit će zanimljivo kako će se morati promijeniti cijela paradigma prenošenja znanja, kako će se ispitivati, kakvi će biti zadaci koje će studenti dobivati da pokažu specifično stečeno znanje... Pitanje je koliko će trebati profesorima vremena da takve stvari usporede i analiziraju. To je dio koji je kompleksniji. Mislim da nitko ne može dati te odgovore jer se stvari mijenjaju, promjena će se samo ubrzati i pitanje je koliko će biti nesklad između zadnje prilagodbe i zabrane od strane sveučilišta i inovacija koje će pristizati. Neće se ni svi učenici i studenti prilagođavati. I to je zanimljivo pitanje jer ne znamo kako će se i oni snaći u svemu tome", kazao je Aco Momčilović, suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institute.

STUDENTE UČIMO AKADEMSKOM POŠTENJU 

Pitali smo dubrovačke visokoškolske ustanove kako se nose s ovim izazovom i jesu li primijetili korištenje ove tehnologije  kod svojih studenata. Iz privatnog međunarodnog sveučiliša Libertas su odgovorili kako do sad nisu primjetili korištenje navedene tehnologije, prije svega prilikom pisanja završnih i diplomskih radova.

Dubrvački dnevnik

"Inače, na Sveučilištu Libertas je s akademskom godinom 2019/2020. počela obvezna primjena sustava za provjeru izvornosti (originalnosti) putem antiplagijatskog softvera Turnitin za sve završne i diplomske radove, čiji izvještaji su obvezni dio prijave obrana radova središnjem uredu za kvalitetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim navedenog, a što je praksa i od ranije, na obrani završnih i diplomskih radova kandidati potpisuju Izjavu kojom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću tvrde kako je rad njihovo samostalno djelo, a ne plagijat", odgovorili su iz Libertasa.

Viša predavačica na studiju Service management, RIT Croatia Milena Kužnin istaknula je odnos ove visokoškolske institucije prema plagiranju.

"On je jasno izrečen kroz vrijednosti koje promoviramo. Integritet u svakodnevnom radu znači kako se pridržavamo i snažno promičemo visoka etička načela i standarde. Oni se od prvog dana studiranja jasno komuniciraju prema studentima od kojih se traži razumijevanje pojma ‘akademskog poštenja’. Studentima se također na svim kolegijima objasni što znači nulta tolerancija plagiranja te koje su posljedice neetičnog ponašanja. Budući kako imamo male sekcije, odnos između nastavnika i studenata vrlo brzo postaje jako blizak te se u samim studentima budi osjećaj povjerenja kojeg ne žele izgubiti", navela je Kužnin.

Njihova vizija i želja su, naglasila je predavačica Kužnin, doprinos razvoju društva kroz obrazovanje budućnosti i istraživačku izvrsnost. 

"Njegujući i promovirajući način razmišljanja koji pozdravlja promjene, pomažemo studentima da se razviju u lidere i odgovorne globalne građane koji nastavljaju učiti cijeli život, a akademsko poštenje jedna je od važnih stepenica prema ostvarenju tog cilja", kazuje predavačica s RIT-a Croatia.

RIT

NEMA SLUČAJEVA KORIŠTENJA UMJETNE INTELIGENCIJE KOD PISANJA 

Osim vrijednosti koje promoviraju, dodala je kako svakodnevno koriste i razne alate kako bi detektirali moguće plagijate te spriječili eventualno nedolično akademsko ponašanje.

"Unutar software programa koji nam je na raspolaganju preko našeg matičnog sveučilišta RIT iz Rochestra, NY, SAD, a koji se zove Turnitin, vrlo lako dobijemo uvid u originalnost studentskih radova. Spomenutim programom mjeri se postotak plagijata te se daje mogućnost provjere izvora. Kreatori tog programa upoznati su s prijetnjom Chat GPT-a te aktivno rade na osmišljavanju najboljeg odgovora. Vremena se mijenjaju, a osnovna zadaća svim nastavnicima, bez obzira na prijetnje umjetne inteligencije, bi trebala biti kreiranje što boljeg iskustva u učionicama te prilagođavanje promjenama na način da nam ispiti i/ili kolokviji budu što autentičniji stvarnom životu, a ujedno i kontekstualni te kao takvi teški za automatizirano odgovaranje", mišljenje je Milene Kužnin, predavačice stručnih predmeta,  koja je dodala kako osobno nije primjetila da su njezini studenti počeli koristiti Chat GPT.

Pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mato Brautović rekao je kako su nastavnici Odjela upoznati s postojanjem ChatGPT  i njegovim mogućnostima koje se mogu iskoristiti za generiranje eseja, seminarskih, završnih i diplomskih radova.

Nel Pavletić/PIXSELL

"Trenutno razmatramo upotrebu raznih alata koji su nam dostupni. Nažalost inicijalna testiranja su pokazala kako alati poput GPT-2 Output Detector Demo i GPTZero nisu najuspješniji u detekciji teksta generiranog putem ChatGPT na hrvatskom jeziku", kazao je Brautović dodavši kako za sad nisu primjetili da student Odjela za komunikologiju koriste ChatGPT. 

"Međutim, treba napomenuti kako nastavnici primjenom postojećih znanja i iskustava u detekciji plagijata mogu detektirati primjenu ChatGPT. Nedavno sam na jednom od mojih predavanja demonstrirao studentima mogućnosti ChatGPT-a te sam im pokušao ukazati na njegove nedostatke", navodi Brautović te ističe kako je problem upotrebe ChatGPT gorući problem u obrazovanju u svijetu.

"Vrlo brzo će biti razvijeni alati koji će omogućiti nastavnicima detekciju primjene AI u tekstu. Čim utvrdimo postojanje alata koji uspješno može detektirati primjenu AI-a u pisanju teksta na hrvatskom jeziku, o tome ćemo educirati nastavnike. Ipak, ne bi ga trebalo zabranjivati već uključiti u nastavne kurikulume, jer je primjena umjetne inteligencije postala stvarnost te je neophodno osvijestiti građane o dosezima i posljedicama primjene takvih tehnologija", mišljenje je pročelnika Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mata Brautovića.

*Članak je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik

Popularni Članci