SRPSKI INFORMER PIŠE DA HRVATI OTIMAJU ĐOKOVIĆA "Njih boli što su Držić i Gundulić Srbi"

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Informer screenshot
"NA ČEMU SU OVI?! HRVATI ZAKONOM OTIMAJU NOVAKA! Idiotski odgovor komšija na srpski propis o kulturnom nasleđu!" - naslov je to napisa srpskih dnevnih novina Informer. Srbi pišu kako "poslije Ive Andrića i Nikole Tesle, službeni Zagreb planira i Novaka Đokovića proglasiti Hrvatom, i to usvajanjem posebnog zakona".

Srpski Informer piše kako je kao odgovor na srpski Zakon o kulturnom naslijeđu iz 'službenog Zagreba' došao prijedlog zakonskog propisa kojim bi se od Srbije 'oteo' Novak Đoković. Navode i kako se njihovim zakonom "štite umjetnička djela Srba katolika iz Dubrovnika".

Informer screenshot

Naravno, Hrvatska, pa ni taj 'službeni Zagreb' nisu sastavili niti uputili ikakav prijedlog zakona kojim bi se svojatala pripadnost Novaka Đokovića, niti je pokrenuta ikakva 'skandalozna inicijativa', riječ je samo o ironičnoj reakciji hrvatskog jezikoslovca kojeg su prenijeli hrvatski mediji. 

Jedan odjeljak naslovili su 'Hrvati prete', a sve zbog ironičnog statusa hrvatskog jezikoslovca Ranka Matasovića kojega je objavio na svom Facebooku, kao reakciju na apsurdan zakon o kulturnom nasljeđu Srbije. Podsjetimo, srpski Zakon o kulturnom nasljeđu usvojen prije tri tjedna svojata dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".  

Hrvatski jezikoslovac izvukao genijalan zaključak inspiriran srpskim zakonom: Đoković je hrvatski tenisač, kao što je i Dante hrvatski pisac

"Somnabulnu ideju o "otimanju" najboljeg srpskog i svetskog sportiste izneo je hrvatski akademik Ranko Matasović, profesor na Odseku za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. On predlaže da Hrvatska pod hitno donese "zakon o sportskom nasleđu", kojim bi se dokazalo da je Novak Đoković hrvatski teniser!?!

- Novak je staro hrvatsko ime, a Đokovićevi deda i baba su iz Vinkovaca - "objasnio" je Matasović", piše Informer.

"Hrvatska je, istovremeno, zbog novog Zakona o kulturnom nasleđu tužila Srbiju Evropskoj komisiji jer smatra da naša zemlja prisvaja hrvatsku kulturnu baštinu!? Njih zapravo najviše boli to što srpskom književnom nasleđu pripadaju i dela Srba katolika iz Dubrovnika, poput Marina Držića i Ivana Gundulića!", nastavlja informer "otkrivati prave razloge". 

Osim što su po njima Držić i Gundulić Srbi, srpsko Ministarstvo kulture i informiranja ipak je toliko razumno da će nam dopustiti da dubrovačku književnost, pa čak i mi, Dubrovčani, gledamo kao dio kulturnog naslijeđa Hrvata. Ali u isto vrijeme će biti i kulturno naslijeđe Srba, kako kažu 'zajedničko dobro', da ga po novom zakonu mogu čuvati za buduće generacije Srba.

"U srpskom Ministarstvu kulture i informisanja istakli su da odredbe novog zakona ne znače da Srbija spori da je stara dubrovačka književnost deo i kulturnog nasleđa Hrvata.
- Utvrđeno je da je stara dubrovačka književnost jedinstvena pojava kod Južnih Slovena, koja ima svoje osobenosti i predstavlja zajedničko dobro. Na osnovu jezika na kom je napisana može istovremeno da bude i srpska i hrvatska. Isto stanovište zastupali su i poznati Dubrovčani od Matije Bana i Valtazara Bogišića u 19. veku do Milana Rešetara i Petra Kolendića u 20. veku, a svi su oni bili članovi Srpske akademije nauka i umetnosti. Smatramo da se upravo na primeru dvojnog nasleđa, zajedničke jezičke prošlosti i odnosa prema književnoj baštini, najbolje prepoznaju evropske vrednosti i perspektive dobrosusedskih odnosa - kažu oni.

Istoričar Aleksandar Raković objasnio je da, prema istorijskim činjenicama, dela dubrovačke književnosti zaista pripadaju srpskom narodu.

- Nije tačno da sporna dela pripadaju samo Hrvatima. U Dubrovniku se značajan broj stanovnika izjašnjavao kao katolički Srbi, njih čak više od 30.000. Bilo je i pravoslavnih Srba, ali manje. Zbog toga, prema istorijskim činjenicama, kulturna baština tog perioda pripada srpskom narodu i tu nema ničeg sporno. Besmisleno je to sadašnje prisvajanje sa hrvatske strane. Možemo reći da je to i kulturna baština Hrvatske, jer se Dubrovnik danas nalazi u ovoj zemlji, ali se nikako ne može reći da je to kulturna baština samo hrvatskog naroda - jasan je Raković", piše Informer.

U sljedećem odjeljku pišu kako su Hrvati Srbima 'oteli i bećarac'

Štokavsko narječje je osnova suvremenog srpskog jezika, ergo svi koji su pisali 'po štokavici' su jednostavnom jednadžbom Srbi - tako bi se svela misao predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije. Hrvate je optužio za krađu vrličkog kola i bećarca, kao 'proces otimanja svega što je srpsko'. 

"- Od dolaska HDZ-a na vlast 1990. godine traje ubrzani proces otimanja svega što je srpsko. Tako su ojkače, vrličko kolo i bećarac, iako su čista srpska kulturna baština, upisani u Uneskovu listu kao deo kulturne baštine Hrvatske. Što se tiče Zakona o kulturnoj baštini, slažem se sa stavom SANU i Matice srpske, koji dubrovačku književnost smatraju zajedničkom baštinom jer je štokavsko narečje osnova savremenog srpskog jezika. Činjenica je da je srpski jezik prisutan u Dubrovačkoj republici od njenog osnivanja. Štamparije u Dubrovniku su knjige štampale na ćirilici. Srpski tragovi u kulturi i književnosti Dubrovnika jesu veoma stari i kontinuirano ih je bilo u svim vekovima njenoga postojanja, do prvih godina 19. veka. O starini prisustva srpskih tragova govori i činjenica da je jedan deo teritorije Dubrovačke republike sve do četrdesetih godina 14. veka pripadao srpskoj državi - kaže Linta", a piše Informer.

Zadnji odjeljak naslovili su - Dubrovački trag u Beogradu

"Dubrovački trag u srpskoj književnosti i kulturi je dubok. Taj trag u Beogradu je vidljiv i u gradskim toponimima.
Tako je Banovo brdo dobilo naziv po Matiji Banu, Srbinu katoliku iz Dubrovnika koji se prvi naselio u tom kraju prestonice. U Beogradu i dan-danas postoje Držićeva, Palmotićeva ulica, Gundulićev venac, a Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić" i Astronomsko-društvo "Ruđer Bošković" svoje nazive duguju slavnim Dubrovčanima.
Opšte je poznato i da je u Beogradu, kao i u mnogim drugim gradovima širom Srbije, još od srednjeg veka postojala velika dubrovačka trgovačka kolonija, koja se naročito razvijala u doba despota Stefana Lazarevića", zaljučili su na kraju.

A mi sada možemo samo uzvratiti na jednak način - NA ČEMU SU OVI? 

Popularni Članci