Sergej Karaganov, bivši je predsjednički savjetnik Borisa Jeljcina i Vladimira Putina, te je na čelu moskovskog nevladinog think tanka znanog kao Vijeće za vanjsku i obrambenu politiku. Povezuje ga se s nizom ključnih ideja ruske vanjske politike, od takozvane doktrine Karaganova o pravima etničkih Rusa koji žive u inozemstvu, pa do principa “konstruktivne destrukcije”, također poznatog i kao “Putinova doktrina”. Karaganov je i dalje blizak i Putinu i njegovom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu, te je formulirao mnoge ideje za koje se vjeruje da su dovele do rata u Ukrajini – iako je izrazio i neslaganje s idejom o dugotrajnoj okupaciji zemlje.

Poznat je kao vanjskopolitički jastreb i tvrdi da je duga vladavina Zapada u svjetskoj politici sada došla do svoga prirodnoga kraja. U razgovoru s kolumnistom New Statesmana Brunom Maçãesom otkrio je svoja stajališta o ratu – uključujući kontroverzne izjave o ukrajinskoj državnosti i denacifikaciji, budućnosti liberalnog međunarodnog poretka, ali i zastrašujuće prognoze o tome što se može dogoditi ako Rusija izgubi bitku u Ukrajini, prenosi Jutarnji list.

Karaganov je tako za New Statesman kazao kako već 25 godina tvrdi da će doći do rata ako se NATO i zapadni savezi prošire izvan određenih linija, a kao posebno osjetljivo područje detektirao je Ukrajinu.

- Taj sam scenarij predvidio još 1997. godine. Predsjednik Putin je 2008. rekao da ako članstvo Ukrajine u NATO savezu postane mogućnost, onda Ukrajine neće biti. No nitko ga nije slušao. Dakle, prvi cilj vojne operacije jest okončati širenje NATO-a. Dodana su još dva cilja: jedan je demilitarizacija Ukrajine; drugi je denacifikacija.Postoje ljudi u ruskoj vladi zabrinuti zbog uspona ultranacionalizma u Ukrajini i to do te mjere da misle da ona počinje nalikovati Njemačkoj 1930-ih. Cilj je i da se republike Donbasa oslobode osmogodišnjeg neprekidnog bombardiranja - priča Karaganov, koji priznaje da osobno ne vjeruje kako je Zelenski nacist.

Neizbježan rat u Ukrajini

Bivši savjetnik čelnih ljudi Kremlja sugerira da se rat mogao dogoditi i možda za tri ili četiri godine - ali tada bi to bilo najvjerojatnije na ruskom teritoriju. Samim time zaključuje da je Kremlj odlučio da ako se već mora boriti, onda neka to bude na teritoriju susjedne i bratske zemlje. Time jasno ukazuje kako ovaj rat ne smatra borbom protiv Ukrajine, već isključivo protiv zapadne ekspanzije.

Na konstataciju novinara o visokoj motiviranosti ukrajinske vojske i rastućem nacionalnom ponosu Ukrajinaca ovaj ruski diplomat ne pristaje.

Kaže kako nije posve siguran postoji li zapravo moćni ukrajinski građanski pokret otpora ili ga čine samo mladići koji se priključuju vojsci. Ukrajina za njega ima vrlo ograničenu povijest državnosti i nema državotvornu elitu.

- Možda će se jednom roditi ukrajinska nacija. Bit ću sretan ako Ukrajinci budu imali učinkovitu, održivu vladu – za razliku od situacije u posljednjih 30 godina. Oni su, zbog nedostatka državotvorne elite, bili apsolutni gubitnici nakon raspada Sovjetskog Saveza. Moj sud je da će dio Ukrajine postati prijateljska država Rusiji, drugi dijelovi će možda biti podijeljeni. Poljska će rado uzeti natrag neke dijelove na zapadu, možda se na to odluče i Rumunji i Mađari, budući da je mađarska manjina u Ukrajini potisnuta s ostalim manjinama. Ali teško je to sada predvidjeti. Ovaj rat još nije gotov i tko zna kako će se stvari odvijati - ostaje pomalo nedorečen Karaganov.

Karaganov dakle priznaje da ne zna kakav će biti ishod ovog rata, no jasan je kako si Rusija ne može i ne smije priuštiti poraz.

- Ako postoji osjećaj da gubimo rat, onda mislim da postoji definitivna mogućnost eskalacije sukoba. Ovaj rat je svojevrsni proxy rat između Zapada i ostatka svijeta. Rusija je, kao što je to bila i u povijesti, predstavnik "ostalih" - u novom svjetskom poretku. Ulozi ruske elite su vrlo visoki - za njih je to egzistencijalni rat - objasnio je.

Ono što posebno straši jest upravo ono što odudara od mišljenja i javne poruke koja se odašilje sa Zapada; kako do izravnog sukoba između Rusije i NATO saveza nikako neće doći.

Mogućnost nuklearnog sukoba

Za Karaganova svakim danom sve je veća vjerojatnost izravnog sukoba.

- Kao povjesničar znam da je članak 5. NATO ugovora bezvrijedan. Prema tom članku – koji državi dopušta da zatraži potporu od drugih članica saveza – nitko se nije obvezan zapravo boriti u ime drugih, ali nitko ne može biti potpuno siguran da takve eskalacije neće biti. Također znam iz povijesti američke nuklearne strategije da je malo vjerojatno da će SAD obraniti Europu nuklearnim oružjem. Ali ovdje još uvijek postoji šansa za eskalaciju, i nadam se da će neka vrsta mirovnog sporazuma između nas i SAD-a, te između nas i Ukrajine, biti postignuta prije nego što odemo dalje...- rekao je diplomat.

Eskalacija u ovom kontekstu za Karaganova znači poraz ili navodni poraz u Ukrajini, čime bi Rusija 'doživjela egzistencijalnu prijetnju'.

- Postoje deseci mjesta u svijetu gdje bi Rusija mogla imati izravni sukob sa Sjedinjenim Državama. Ne bih isključio mogućnost nuklearnog rata. Živimo u potpuno novoj strateškoj situaciji - mračan je Karaganov.

Ipak zasad prijetnje Joe Bidena ne shvaća ozbiljno, jer kako tvrdi, ”Bidena nitko ne uzima za ozbiljno, a američka administracija se već ispričala u njegovo ime”. Ne vjeruje da će se Amerika izravno uključiti u sukob u Ukrajini, ali vjeruje da bi Poljska mogla biti ta koja će prva napasti ruske snage.