PRIJETI LI NAM NESTAŠICA I POSKUPLJENJE HRANE? Stručnjakinja objašnjava kako će Hrvatska podnijeti rat u žitnici Europe
Nakon što su medije obišle fotografije praznih polica u brojnim španjolskim trgovinama – gdje se posebno razgrabilo ulje i brašno, a i u nekim hrvatskim trgovinama je zabilježena pojačana potražnja za pojedinim namirnicama, Net.hr je razgovarao sa Zvjezdanom Blažić, konzultanticom za prehrambenu industriju i poljoprivredu, o stanju u lancima opskrbe u Hrvatskoj i EU, ali i o trendovima koji bi mogli uslijediti zbog sve intenzivnijeg rata na području jedne od najvećih europskih žitnica, Ukrajine.
Iz Ukrajine i unatoč proširenju ratnih operacija dolaze informacije da poljoprivredni proizvođači pokušavaju održati sjetvu. Iako Hrvatska nije neposredno vezana za ukrajinsku žitnicu, ona je ipak bila veliki proizvođač, i hoće li u slučaju produljenja rata doći do nekih poremećaja na globalnom tržištu – koji se mogu reflektirati i na hrvatskom tržištu?
Da, naravno da su mogući poremećaji. U takvom proširenju rata i pojačavanju izbjegličkog vala jedan dio poljoprivrednih proizvođača u Ukrajini sigurno neće moći zasijati svoje poljoprivredne površine. Bježi i dio poljoprivrednika, uništava se mehanizacija…Jedan dio proizvodnje žita će sigurno izostati i morati će se nadoknaditi iz drugih izvora. Rumunjska je značajan proizvođač, SAD, Kanada i zemlje Južne Amerike također, no, izostanak Ukrajine će se neizostavno osjetiti i nitko se za sada ne usudi spekulirati oko konačnih ishoda.
Smatram da je važno naglašavati da Hrvatska ne bi trebala osjetiti nestašice– ako će pametno upravljati svojim zalihama, i pšenicom, i svim žitaricama, i uljaricama, i šećernom repom. Jer tu smo u prednosti, mi imamo ozbiljnu proizvodnju svih tih kultura i tu ne ovisimo o uvozu. Rekla bih da smo mi tu u prednosti pred ostalim zemljama EU. Tu smo samodostatni. Mi imamo jedan i pol puta više pšenice nego što mi trebamo, dva puta više kukuruza, pet puta više soje itd. Naravno da će naši proizvođači i dalje izvoziti, ali ima dovoljno i za nas.
Vi ste, kao i mnogi drugi stručnjaci, već upozoravali da je jedino sigurno da nam slijedi – rast cijena hrane. Jesu li se sada već izbistrili trendovi, je li jasno gdje možemo očekivati najveći udar?
BLAŽIĆ: Protekle godine još nije bio toliko izražen rast cijena mesa i mlijeka te voća, kao što su rasle ratarske kulture. Bio je sramežljiv rast cijena stočarske hrane, pa i pojedinih vrsta mesa, ali početkom ove godine, a vidljivo je to i sada početkom ožujka – sve više raste cijena junećeg i goveđeg mesa, pa i više od 20 posto, a raste i cijena piletine. Cijene za sve vrste mesa, osim svinjskog, rastu sve intenzivnije. Rastu i cijene mliječnih proizvoda.
Ulje i brašno?
BLAŽIĆ: Da, možemo očekivati rast. Sada više nije pitanje hoće li, nego koliko će rasti. Sve cijene hrane će rasti. Već i prije rata je bilo jasno da će rasti, ali sada se sve intenziviralo. U proteklih godinu dana je to kod nas bio rast od 8 posto. I zbog klimatskih promjena i zbog zelenih politika, i zbog trendova koji dolaze iz Kine i Indije, tržište se mijenja…i to se vidi i u cijenama hrane. Hrvatska nije nikakav iznimka, nego dijelimo sudbinu cijele EU.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE.