MSC je bila prva veća kompanija za kružna putovanja koja je započela s redovnom plovidbom te otad plovi Mediteranom. „Postali smo referenca za siguran početak te smo primili upite iz Brazila, Kine, Francuske, Španjolske, SAD-a i Južne Afrike“, objašnjava izvršni predsjednik MSC Cruisesa Pierfrancesco Vago, četvrte najveće kompanije na svijetu, koji za talijanski „Corriere della Sera“ dao zanimljiv intervju o nastanku novog MSC-ovog zdravstvenog protokola, početku plovidbe, problemima sektora i drugim važnim temama.

Razgovarao: Alessio Ribaudo

Na koji način funkcionira vaš protokol i koliko je uspješan?

- Filozofija je jasna: brzi brisevi za sve putnike prije ukrcaja na brod i nakon prva četiri dana plovidbe, dnevne provjere tjelesne temperature, korištenje maski za lice, fizičko distanciranje omogućeno smanjenjem broja gostiju, visokotehnološke narukvice koje omogućuju identificiranje bliskih kontakata i zaštićeni izleti uz MSC-ovo osoblje s negativnim testom obavljenim tijekom jutra na dan izleta. Dosad smo obavili oko 40.000 testova, a za oko 300 putnika ukrcaj je bio odbijen. Žao nam je kada se to dogodi, no ovo je jedini način da osiguramo odmor u potpunoj sigurnosti.

Kako osiguravate dezinfekciju ovih plovećih gradova?

- Dezinfekcija se provodi nekoliko puta dnevno, primjerice svaki lift se dezinficira 48 puta u 24 sata. U ventilacijskim otvorima odvija se zamagljivanje (aerosolizacija) uz primjenu vodikovog peroksida koji je netoksičan i 99% biorazgradiv. Nije slučajnost što se koristi u operacijskim dvoranama.

Posada dolazi iz različitih zemalja s različitim zakonima, kako ih testirate?

- Prije polaska moraju proći test u svojoj zemlji, zatim test ponavljamo prije ukrcaja te, za svaki slučaj, moraju biti u izolaciji 14 dana. Svaki mjesec ponavljamo bris test četiri puta te ne mogu sići s broda tijekom čitavog trajanja ugovora.

Kako je nastao protokol?

- Kada je čitav svijet bio zatvoren, na našim brodovima su živjele tisuće zaposlenika jer ove „morske dame“ zahtijevaju održavanje svih 365 dana u godini: to su složeni brodovi u pogledu elektronike, te ne možemo samo ugasiti motore i poslati sve doma. Kako bismo zaštitili naše suradnike, prikupili smo puno podataka da bismo shvatili kako se virus širi u okruženju te smo došli do nekih otkrića.

Što ste otkrili?

- Primjerice, da se, suprotno tvrdnjama, virus širi i zrakom. Upravo smo zato uveli socijalno distanciranje te smo podijelili iskustva sa Sveučilištem u Solunu koji uspostavlja zdravstvene protokole za industrije u Europskoj uniji. Za njih smo bili „laboratorij“ budući da se na brodu nalaze brojni sektori: diskoteka, restorani, barovi, kazalište, hoteli, saloni ljepote i teretane. Tako je nastao naš protokol koji je predan talijanskoj vladi.

Zašto ste krenuli od Italije budući da se njezina birokracija ne može pohvaliti izvrsnom reputacijom…

- Ovaj put je bila najbolja na svijetu te sam, kao Talijan, iznimno ponosan. Razgovarali smo i dobili odobrenje Ministarstva prometa i zdravstva te Tehničko-znanstvenog odbora (CTS), USMAF-a, lučkih uprava i gradonačelnika. Postali smo primjer za sve zemlje.

Zašto vas zadnji DPCM (dekret predsjednika vijeća ministara) nije zaustavio?

- Zato što naš sustav testiranja i praćenja funkcionira. Toliko da nas je ministarstvo pitalo o narukvicama koje putnici nose. Pomoću njih možemo pronaći bilo kojeg putnika koji je razgovarao 10 minuta s osobom koja se nakon testiranja ispostavi pozitivna na udaljenosti manjoj od 1,5 metra. „

Koliko košta takva narukvica?

- Jednokratne narukvice za putnike koštaju 10 eura, dok su one na punjenje za posadu 20 eura. No, sve poduzete mjere na brodovima protiv COVID-a nisu utjecale na cijenu krstarenja.

Ako je zdravstveni protokol skup za vas brodovlasnike, a prihodi su smanjeni zbog ograničenih kapaciteta broda i manjeg broja putnika, kako se održavate u ovim uvjetima?

- Novouvedene mjere i oprema koštaju nas 400.000 eura po putovanju i gubimo novac, no MSC ima značajnu potporu zahvaljujući sektoru teretnih brodova koji su naša osnovna djelatnost i gdje smo drugi na svijetu. Prisutni smo i u trajektnom, lučkom i logističkom sektoru. Nismo tipična grupa jer smo obitelj, imamo dugoročnu viziju i, poštujući naše vrijednosti, nismo nikoga otpustili. Ako zahvaljujući našem protokolu možemo dokazati da su krstarenja sigurna, s punim pouzdanjem mogu reći da ne danas, ali već sutra ćemo početi raditi uz profit. Naš stvarni cilj nije samo sigurna plovidba već i nulti utjecaj na okoliš.

Optimistični ste iako su neke kompanije za kružna putovanja bankrotirale, a druge još nisu započele s plovidbom. Ukratko, sektor je u problemima.

- Vidim čašu kao napola punu – to je dobro za sektor koji je koristio zastarjele flote, bez puno pažnje posvećene zaštiti okoliša. Takvi brodovi su se dalje prodavali drugim vlasnicima po nerealnoj vrijednosti dok su sada predodređeni za konačno umirovljenje. Tako će cjelokupna ponuda u bližoj budućnosti imati učinkovitije brodove s višom razinom usluge za korisnike. Kada postepeno dođe do masovnog početka plovidbe, uklanjanjem kabina i ležajeva s tržišta putnici će birati kompanije koje nude brodove najnovije generacije. Nažalost, zbog ove racionalizacije mnogi brodovlasnici će biti ranjeni na bojnom polju.

Hoće li pandemija promijeniti filozofiju izgradnje brodova?

- Neće, jer svi naši brodovi već imaju velike prostore. Međutim, na brodovima smo uveli materijale koji se lakše čiste kako bi se uklonile bakterije te visokotehnološke narukvice pomoću kojih možete beskontaktno otvoriti kabinu ili platiti naručena pića. Putnici na kružnim putovanjima su svjesni ljepote boravka na vlastitom balkonu kabine uz promatranje zalaska sunca u potpunoj sigurnosti.

Imali ste planove za izgradnju velikog broja brodova do 2029. godine, jesu li se planovi sada promijenili?

- Potvrdili smo sva ulaganja koja će povećati našu flotu s 17 na 29 brodova. Sljedeće godine će nam se pridružiti dva broda. Cijela Italija ima koristi od toga jer svaki brod košta oko milijardu eura, a ne donosi zaradu samo radnicima brodogradilišta Fincantieri već i stotinama drugih proizvođača: od žarulja do namještaja, hladnjaka, kreveta, madraca… Procjenjuje se da konačno ta jedna milijarda koju mi potrošimo generira 4,5 milijardi i zapošljava tisuće ljudi. Međutim, ponovni početak plovidbe nije bio važan samo za nas već i za gospodarstvo talijanskih luka gdje korist imaju dobavljači i turizam. Sektor ima još dovoljno prostora za rast budući da je odabir za odmor svega dva posto turista. Naravno, pandemija je usporila tu ekspanziju, no siguran sam da bi zahvaljujući usvojenom zdravstvenom protokolu usporenje moglo biti relativno. Mi radimo svoj dio, no trebamo i sve ostale sudionike baš kao što se to dogodilo prilikom odobrenja protokola.

Što tražite od talijanskih institucija?

- Trebamo moderne luke i infrastrukturu kako bismo brzo i udobno smjestili goste na brod. Upravo bi zato Fond za oporavak mogao biti idealan alat za moderniziranje lučke infrastrukture. Vlada ne smije zaboraviti da Italija ima 7.800 km obale na Mediteranu, a pomorski sektor ima ogromnu vrijednost ne samo za nas brodovlasnike već i za brodogradilišta te sve kompanije koje upravljaju infrastrukturom. Plava ekonomija već zapošljava milijun zaposlenika, predstavlja 3% BDP-a te generira 100 milijardi eura kroz povezane aktivnosti te ima utjecaj na stvarno gospodarstvo zemlje. Moram ponoviti viziju.

Dakle, i političku viziju?

- U Italiji takav povijesni i važan sektor više nema ministarstvo posvećeno trgovačkoj mornarici koje bi moglo preuzeti na sebe rješavanje problema sektora te nas predstavljati vani. Željeli bismo predstaviti tom ministarstvu potrebu za stvaranjem „zelene“ infrastrukture koja nudi mogućnost, kada je brod usidren u luci, gašenja motora i spajanja na elektroenergetsku mrežu luke. Apsurdno je što trošimo desetke milijuna eura kako bismo uveli ovu tehnologiju na brodove, a ne možemo ju koristiti u Italiji. Takvo ministarstvo ne bi propustilo potrebu za moderniziranjem pristaništa kako bi se luke učinile sigurnijima, da se obave potrebna proširenja luka jer mnoge rade manje zbog nedostatka pristanišnog kapaciteta ili da se izgrade terminali koji pružaju više udobnosti za putnike.