'

POZNATI DATUMI REFERENDUMA Donbas, Herson i pripajanje Rusiji, sprema li se Kremlj na totalni rat?

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: screenshot twitter
Nakon uspješne rujanske protuofenzive ukrajinske vojske na sjeveroistočnom bojištu oko Harkiva te daljnjeg napredovanja prema glavnom proruskom separatističkom sjedištu Luhansku Moskvi se žuri s provođenjem "referenduma" o pripajanju Rusiji Donbasa i Hersona, na području na kojem ukrajinske snage bilježe skromnije, ali važne pozitivne rezultate.

Tako su se čelnici paradržavnih tvorevina Luhansk i Doneck, Leonid Pasečnik Denis Pušilin, "dogovorili" o provedbi referenduma o pripajanju Rusiji. Dmitrij Medvedev, jedan od najbližih suradnika Vladimira Putina, odmah je pozdravio "inicijativu" te izjavio da je to "uspostava povijesne pravde", da "referendum u Donbasu mijenja geostrateški razvoj Rusije, ali i svijeta" te da je to "proces koji nitko ne može zaustaviti". Iako su šefovi fantomskih tvorevina rekli da je o "datumu još rano govoriti", zamjenik predsjednika Odbora za pitanje Zajednice neovisnih država (ZND) ruske Dume, Viktor Vodolacki, ustvrdio je da će se referendum "održati ove jeseni" jer se s tim neće otezati. Moskovski list Komerstant pak navodi, pozivajući se na Pasečnika, da će se referndum održati od 23. do 27. rujna, piše Jutarnji list.

Kremlj ne želi čekati

Podsjetimo da se još proljetos govorilo da će se famozni referendumi održati početkom rujna, ali očito je da Kremlj, nakon vojnih neuspjeha, neće još dugo čekati te će proglasiti pripajanje, i to ne samo onih područja koja vojno kontroliraju, nego svih područja na koja reflektiraju. Zašto se sada želi što prije proglasiti pripajanje tih područja? Prvo, jer stanje na terenu nije povoljno, a drugo, i možda važnije, da bi se onda borbe na tom području proglasile "izravnim ukrajinskim napadom na ruski teritorij".

Možda bi to bila pretpostavka da Vladimir Putin zbog "ugroženosti ruskog teritorija i stanovništva" - podsjetimo da je Rusija još prije rata stanovnicima tih paradržavnih tvorevina podijelila rusko državljanstvo te da se na okupiranim područjima provodi ubrzana dodjela ruskih putovnica - proglasi opću mobilizaciju, odnosno da se od "specijalne vojne operacije", kako to nazivaju u Rusiji, prijeđe na "rat" i proglasi ukrajinskom agresijom.

"Referendumom" bi bila obuhvaćena i područja na istoku Ukrajine koja ruska vojska ne kontrolira, ali su teritoriji Luhanske, Donbaske, Zaporiške i Hersonske administrativne oblasti. Ambasador Luhanska u Moskvi Rodion Mirošnik čak je pozvao "prijateljske zemlje da pošalju svoje promatrače na referendum".

Putin izložen pritiscima

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nedavno u Samarkandu na summitu zemalja članica Šangajske organizacije za suradnju ustvrdio da je Ukrajina ta koja "vojnim sredstvima želi ostvariti svoje ciljeve". Putin je zbog posljednjih neuspjeha ruske vojske na bojištu sve više izložen pritiscima da proglasi opću mobilizaciju jer je evidentno da mu nedostaje vojnika te da su mu Wagnerovi plaćenici, čečenski "dragovoljci" i vojnici na ugovor - uglavnom pripadnici manjinskih nacija iz siromašnih i zabačenih dijelova Rusije, poput Burjata - premalo za sve ono što je naumio u svojim ratnim planovima u Ukrajini: potpunu okupaciju i postavljanje svoga kvislinškog režima.

Vladimir Putin se, zasad, suzdržava uvesti opću mobilizaciju jer je "sklopio pakt" s Rusima - on ratuje, a oni se ne miješaju u njegovu avanturu (mnogi kažu da se u Moskvi uopće ne osjeća da je zemlja u ratu). No, ako Rusi, pogotovo iz urbanih sredina, budu morali ići u rat, a u Moskvu i Sankt Peterburg počnu stizati olovni ljesovi (cargo 200 - kako je šifra za poginule ruske vojnike), atmosfera bi se mogla promijeniti, a Putin se najviše boji mogućih unutarnjih nemira ili izražavanja nezadovoljstva zbog rata.

Zato se još odupire mobilizaciji i kada mu ne ide, ponovno prijeti "taktičkim nuklearnim preventivnim udarima", koji su svakako vrlo rizični. Naime, on pokušava spriječiti socijalno nezadovoljstvo ove jeseni jer sankcije sve više podrivaju ekonomiju: samo u posljednja dva mjeseca je oko 200 tisuća Rusa ostalo bez posla, inflacija je dosegnula gotovo 20 posto, primjetna je nestašica nekih osnovnih proizvoda, a čak je došlo i do manjeg, ali ipak primjetnog poskupljenja benzina.

Popularni Članci