Posebno zabrinjava činjenica da se potražnja ne odnosi samo na količine nego i na vrstu memorije. Umjetna inteligencija zahtijeva ekstremno brze prijenose podataka, zbog čega standardni DRAM i LPDDR čipovi sve više gube prioritet u proizvodnim planovima. Proizvođači priznaju da su prisiljeni donositi teške odluke o raspodjeli kapaciteta jer isti proizvodni pogoni ne mogu istodobno u punom opsegu izrađivati i HBM i klasičnu memoriju. Time se tržište potrošačke elektronike praktički natječe s AI sektorom – i u toj utrci trenutačno gubi, donosi Večernji list.

Glavni uzrok ove krize leži u naglom i masovnom razvoju umjetne inteligencije. Tehnološki divovi poput Googlea, Amazona, Microsofta, Mete i OpenAI-a ubrzano grade nove podatkovne centre, a oni zahtijevaju goleme količine napredne memorije visoke propusnosti (HBM). Kako bi zadovoljili tu potražnju, najveći proizvođači memorijskih čipova – Samsung, SK Hynix i Micron – preusmjeravaju proizvodne kapacitete s klasične DRAM i LPDDR memorije, kakva se koristi u osobnim računalima i mobitelima, na znatno profitabilniji HBM. Rezultat je ozbiljna neravnoteža između ponude i potražnje. Prema podacima analitičkih kuća, cijene pojedinih memorijskih segmenata više su se nego udvostručile u manje od pola godine, dok su zalihe DRAM-a kod dobavljača pale na svega dva do četiri tjedna. Nove proizvodne linije ne mogu se izgraditi preko noći, za to su potrebne najmanje dvije godine pa industrija upozorava da bi nestašica mogla potrajati do 2027., pa i 2028. godine.

Prvi udar već se osjeća na tržištu osobnih računala. Memorija, koja je ranije činila oko 15 do 20 posto troška proizvodnje laptopa, sada sudjeluje s čak 30 do 40 posto. Tipično prijenosno računalo sa 16 GB RAM-a moglo bi proizvođača stajati i do 50 dolara više nego lani, a takav rast troškova teško je apsorbirati bez poskupljenja krajnjeg proizvoda. Sličan scenarij prijeti i pametnim telefonima, osobito onima niže i srednje klase, koji su izrazito osjetljivi na cijene komponenti. Analitičari upozoravaju da bi proizvođači mogli biti prisiljeni birati između poskupljenja, smanjenja količine memorije u uređajima ili okretanja skupljim, premium modelima s većim maržama.

Istraživanja tržišta pokazuju da bi ograničenja u ponudi mogla dovesti i do pada isporuka uređaja. IDC procjenjuje da bi globalno tržište pametnih telefona u 2026. moglo zabilježiti blagi pad upravo zbog rasta cijena ključnih komponenti. Proizvođači će, prema tim analizama, pokušati zaštititi tržišni udio različitim strategijama – od agresivnijeg marketinga skupljih modela do smanjenja konfiguracija osnovnih uređaja, što dugoročno može usporiti tehnološki napredak dostupnog širokom krugu korisnika. Znakovi upozorenja već su vidljivi na tržištu. U Japanu su trgovci počeli ograničavati prodaju tvrdih diskova, dok su kineski proizvođači pametnih telefona otvoreno najavili moguća poskupljenja od 20 do 30 posto. Istodobno, cijene SSD diskova rastu, a stručnjaci upozoravaju da bi grafičke kartice mogle biti sljedeće na udaru zbog velike količine memorije koju koriste.

Kriza ne zaobilazi ni najveće. Apple se, unatoč dugoročnim ugovorima s dobavljačima, suočava s drastičnim rastom cijena LPDDR5X memorije za nadolazeće iPhone modele. Cijena 12 GB RAM modula, ključnog za Pro verzije, skočila je s oko 25 na čak 70 dolara po jedinici. Kako postojeći ugovori istječu početkom 2026., sve je izglednije da će dio tog troška završiti na leđima kupaca. Situaciju dodatno komplicira činjenica da su veliki kupci već unaprijed "zaključali" buduću proizvodnju. Prema dostupnim podacima, pojedini proizvođači memorije rasprodali su kompletne kapacitete za 2026. godinu, dok su narudžbe za 2027. već u tijeku. Tehnološke kompanije pritom sklapaju ugovore bez gornje cjenovne granice, svjesne da bi bez stabilne opskrbe memorijom njihovi AI projekti mogli stati. Manji proizvođači i potrošački sektor u takvom su okruženju gurnuti na kraj liste prioriteta, donosi Večernji list.

Industrijski analitičari upozoravaju da bi dugotrajna nestašica memorije mogla imati šire posljedice – od usporavanja ulaganja u AI infrastrukturu do dodatnog inflatornog pritiska na globalna gospodarstva. Dok tehnološki giganti grabe sve dostupne zalihe "bez obzira na cijenu", obični potrošači mogli bi se već ove godine suočiti s neugodnom realnošću: tehnologija na koju su se naviknuli postaje osjetno skuplja. Tržište bi se moglo stabilizirati tek kada se završi prvi veliki investicijski val u umjetnu inteligenciju. Do tada, potrošači će se morati naviknuti na skuplju elektroniku, rjeđe nadogradnje i dulji vijek korištenja postojećih uređaja.