Američki građani izabrali su novog-starog predsjednika, Donald Trump  dobio je veći broj elektora, ali i ukupno veći broj svih glasova građana, što znači i povjerenje SAD-a. Iako su ankete pred izbore predviđale tijesnu utrku, pa i moguće ponovno i višednevno prebrojavanje glasova, već u izbornoj noći pobjeda Donalda Trumpa bila je jasna. Koji razlozi stoje iza ovakvog rezultata i kakve utjecaje novi Trumpov mandat može imati na svijet, Europu i Balkan, razgovarali smo s politologom i sveučilišnim profesorom Perom Maldinijem. Maldini je stručnjak za unutarnju politiku, ali u ovom kontekstu i vrlo vrijedan sugovornik za vanjsku politiku s obzirom na činjenicu kako već 15 godina redovito boravi u SAD-u u sklopu svoje akademske karijere. U tom smislu, Maldini poznaje američku politiku ne samo kroz prizmu svojih američkih kolega znanstvenika već i s aspekta svakodnevnog života običnih američkih građana i njihovih političkih preferencija. 

Na početku Maldini ističe kako je više razloga pobjedi Trumpa.  
„Najprije, to je predugo odgađanje povlačenja Bidena i njezin ulazak kao zamjenskog kandidata Demokrata u zadnji čas, gdje nije ostalo dovoljno vremena da se predstavi biračima. Premda potpredsjednica, do pred izbore bila je relativno slabo vidljiva i u sjeni Bidena, a njezino porijeklo, pokazalo se, nije joj baš pomoglo u pridobivanju potpore afroameričkih, latinoameričkih i drugih manjinskih skupina na koje je računala. Istodobno, fokusiranje na identitetsku politiku, odnosno svjetonazorska i ideološka pitanja poput zaštite reproduktivnih prava žena, jačanja građanskih prava i sloboda manjinskih skupina i imigranata, povećanje socijalne i zdravstvene skrbi, veću dostupnost obrazovanja i klimatske promjene – nisu dostatno doprle do ciljane publike“, govori Maldini i naglašava kako je problematično i što sve to nije bilo praćeno jasnim ciljevima i konkretnim javnim politikama koje bi birači prepoznali.  

„Uz to, pripadnost dosadašnjoj administraciji i izostanak jasne vizije po čemu će biti drukčija od sadašnje politike također je ograničila njezinu vjerodostojnost“, govori Maldini pa dodaje i kako struktura tradicionalnog biračkog tijela Demokrata doživljava disoluciju, a pod utjecajem ekonomske krize koja je obilježila Bidenov mandat.  

'Trump je pridobio i demokrate' 

„Kako je kriza najviše pogodila upravo tu socijalnu skupinu, njihova sve veća orijentacija prema socioekonomskim, a ne identitetskim pitanjima je sasvim razumljiva. Stoga je Trump kampanjom koja se fokusirala upravo na pitanja ekonomije i kritiku dosadašnje administracije uključujući i Harris, stavljanjem Amerike u prvi plan te obećanjima brzog oporavka ekonomije i povratka blagostanja, uz svoje birače uspio je pridobiti i znatan dio demokratskih birača nezadovoljnih i razočaranih socioekonomskim stanjem u kojem su se našli tijekom protekle četiri godine. Pritom su procijenili da je to puno važnije od mogućih i vjerojatnih restrikcija demokratskih standarda do kojih bi Trumpova vladavina mogla dovesti, a na što upozoravaju Harris i Demokrati i od čega strahuju njihovi birači“, iznosi Maldini i dodaje kako je Trump uz sve to, uspio nametnuti pitanje imigranata kao ključno sigurnosno pitanje.  
„Tako su ekonomija i sigurnost bili njegov forte kojim je dobio ove izbore“, apostrofira i pojašnjava kako je važan i kontekst sve naglašenije afektivne polarizacije američkog društva što u ovim izborima nadilazi onu ideološku, a koju je Trump svojom populističkom retorikom dodatno poticao i vješto iskoristio.  

„Predstavljajući se kao zaštitnik malog čovjeka i borac protiv korumpiranih, otuđenih i socijalno neosjetljivih elita, upirući pritom prst u Demokrate kao krivce za tu situaciju, uspio je dobiti potporu i onih koji nisu bili izvorno biračko tijelo Republikanaca“, iznosi. 

'Moguć je ozbiljan demokratski deficit' 

Maldini govori i kako je Harris, a s obzirom na okolnosti u kojima je ušla u kampanju, napravila izuzetan posao i priskrbila respektabilnu potporu, no ne i dovoljnu za pobjedu pa sada Trump uz već postojeću većinu u Kongresu te upravo stečenu većinu u Senatu, ima sve poluge vlasti pod svojim utjecajem. Maldini upozorava kako i dodamo li tome mogućnost utjecala na sudbenu vlast, osobito na Vrhovni sud, to može značiti ozbiljan demokratski deficit. 

„Upitan je mehanizam provjere i ravnoteže (checks and balances) među granama vlasti, a time i podjela vlasti – temelj demokratskog poretka, te moguća isključenost gotovo polovice građana predstavljenih u demokratskoj oporbi, koja bi mogla ostati potpuno bez utjecaja na proces donošenja političkih odluka. To su svakako razlozi za zabrinutost, ne samo Demokrata i njihovih birača već i demokratskog svijeta uopće, s obzirom na značenje i moć SAD-a u svijetu“, iznosi. 

Hoće li Trumpove ekonomske politike, poput carina na uvoz proizvoda iz EU, izazvati političku, pa onda i ekonomsku krizu? Maldini odgovara kako je kampanja i ono što se u njoj reče jedno, a institucionalno djelovanje s pozicije vlasti drugo, kada obično dolazi do reteriranja, posebice kod populističkih političara.  

„To je još izraženije u međunarodnom kontekstu gdje je potrebno balansirati svoje nacionalne interese s interesima drugih, što nužno uključuje kompromise. Trump će po svoj prilici nastojati provesti politike koje je proklamirao, tj. zaštititi američko gospodarstvo od negativnih utjecaja uvoza iz zemalja najvećih konkurenata SAD, što može uključiti i carine. Međutim, tu će biti ključna procjena štete za domaće proizvođače i domaće tržište, tj. cost-benefit odnos, što će odrediti vrstu i opseg tih mjera“, smatra Maldini i dodaje kako dođe li do primjene protekcionističkih mjera, to može imati negativne posljedice po izvoz EU u SAD te migriranje proizvodnih pogona EU izvoznika u SAD.  

„U tom slučaju, moguć je i recipročan odgovor EU, što bi imalo slične posljedice na gospodarstvo SAD. Ostaje za vidjeti hoće li doći do toga i u kojoj mjeri. Svakako, protekcionizam, premda kratkoročno može biti koristan, dugoročno nije dobar. Zdrava konkurencija i jačanje proizvodnih kapaciteta svake zemlje su uvijek bolji put“, smatra.  

'Povećano izdvajanje za obranu se nameće i bez Trumpa' 

A kakav će utjecaj na Hrvatsku imati promjene koje dolaze s Trumpom? Maldini govori kako će se to osjetiti na ekonomiji, konkretno izvoznici čija konkurentnost na tržištu SAD zbog eventualnog uvođenja carina može biti umanjena, posljedično plasman i prihodi.  

„Uz to, sasvim je izvjesno da će Trump inzistirati na izdvajanju najmanje 2 posto BDP-a svake članice NATO-a za obranu, što uključuje i Hrvatsku“, govori Maldini i upozorava kako se s obzirom na sigurnosne prijetnje izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu te potencijalnim izbjegličkim valom izazvanim ratnim sukobom na Bliskom Istoku, to nameće kao nužnost i bez Trumpova inzistiranja.  

Maldini govori kako usprkos Trumpovim izjavama u kampanji, ipak nije za očekivati da će SAD izaći iz međunarodnih savezništava jer su ona i njihov politički i ekonomski interes.  

„Hrvatska ima izvrsne odnose sa SAD i sasvim sigurno da će takvi i ostati budući da je to od obostranog interesa. Pritom Hrvatska ima priliku ojačati svoj status i odnose sa SAD u Inicijativi triju mora, koje je aktivan član, a koja će zasigurno biti Trumpov interes“, iznosi. 

Bez tektonskih promjena u susjedstvu 
U kontekstu Hrvatskog susjedstva, a koje je i najbliže dubrovačko susjedstvo, postavlja se pitanje treba li strahovati od pogoršanja unutarnjih odnosa u BIH, zbog ranijih izjava Milorada Dodika u kojima je govorio kako je „trebao proglasiti nezavisnost Republike Srpske još za Trumpovog prvog mandata“. Maldini ne očekuje kako će se vanjska politika SAD prema prostoru Zapadnog Balkana, uključujući i BiH bitno promijeniti.  

„Primarni vanjskopolitički interesi SAD su drugdje, dok su na tom području zainteresirani za održanje mira i statusa quo, tj. za poštivanje Daytonskog sporazuma, što uključuje postojeću političko-teritorijalnu strukturu BiH. S obzirom da je BiH disfunkcionalna država i podijeljeno društvo, Dodik nesumnjivo može pogoršati unutarnje odnose u zemlji, što svojim izjavama nerijetko i čini, poglavito prijetnjama odcjepljenja. Njegove recentne izjave potpore Trumpu, kao i ostale prije njih, treba gledati kao aktivnosti za unutarnjopolitičku upotrebu i održanje vlastite pozicije“, govori Maldini i dodaje kako SAD, kao i međunarodna zajednica, ni jednom političkom akteru, pa ni njemu, neće dopustiti eskalaciju koja bi dovela do disolucije države, koliko god ona bila kompleksna i bremenita problemima.  

U tom kontekstu govori i kako nije za očekivati aktualiziranje pitanja prekrajanja granica između Kosova i Srbije.  
„ Politika SAD tu će ostati ista, neovisno o promjeni predsjednika i stranke na vlasti. Državni interesi, osobito oni geopolitički, kod velikih i ozbiljnih država imaju kontinuitet i ne mijenjaju se promjenom političke vlasti. Nota bene, vojska SAD-a ima svoju bazu na Kosovu, što je dodatni razlog njihova interesa za stabilnost te države“, zaključuje politolog i sveučilišni profesor, Pero Maldini.