U EU je, prema podacima koje je objavio Eurostat, na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja bilo oko 19.2 milijuna zaposlenih na određeno vrijeme u dobnoj skupini od 20 do 64 godina, dok ih je krajem prošle godine bilo 22.2 milijuna.

To znači da se u prvoj polovici ove godine broj zaposlenih na određeno vrijeme u EU smanjio za oko tri milijuna, ili za više od 13 posto. Pao je i udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih, i to s 11.6 posto, koliko je iznosio krajem prošle godine - dakle, prije izbijanja koronakrize - na 10.2 posto sredinom ove godine, nakon proljetnog lockdowna.   

Istodobno, stopa nezaposlenosti u EU porasla je sa 6.5 posto, koliko je iznosila krajem 2019. godine, na 7.1 posto krajem lipnja ove godine. Smanjenje broja zaposlenih na određeno vrijeme, može se zaključiti iz podataka Eurostata, glavni je generator rasta nezaposlenosti u koronakrizi. 

Podaci za Hrvatsku još su gori, s obzirom na to da spadamo među članice EU u kojima su ugovori na određeno vrijeme najzastupljeniji. Krajem prošle godine 15 posto ukupnog broja zaposlenih u nas radilo je, pokazuju podaci Eurostata, na određeno vrijeme, dok je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih do sredine ove godine pao na 12.7 posto, piše Index.

Broj zaposlenih na određeno vrijeme u istom se razdoblju smanjio za gotovo 40.000, ili oko 17 posto. Krajem prošle godine ugovore o radu na određeno vrijeme, prema podacima eurostatističara, imalo je 246.000 zaposlenih, a potkraj lipnja ove godine njih 205.000, što znači da je u prvoj polovici godine otprilike svaki šesti zaposlenik na određeno vrijeme u Hrvatskoj ostao bez posla. 

Promjenama koje je na tržište rada unijela pandemija koronavirusa posebno su, upozoravaju u Eurostatu, pogođeni mladi. Većina njih ionako je radila na određeno vrijeme, a koronakriza je dovela do značajnog pada udjela mladih radnika među zaposlenima na određeno vrijeme. 

Ovdje valja upozoriti i kako je u Hrvatskoj izražen sezonski rad, a ove se godine, zbog krnje turističke sezone, znatno smanjila i potražnja za sezoncima. Također, smanjen je i broj zaposlenih na povremenim poslovima. Ipak, treba reći da povremeni poslovi u Hrvatskoj nikada nisu ni bili rašireni kao na Zapadu. 

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije za Index je kazao kako su posebno ranjiva skupina mladi, kod kojih su ugovori o radu na određeno vrijeme znatno rašireniji nego kod starijih radnika. 

Na pitanje jesu li promjene koje je koronakriza unijela na tržište rada trajnije, Bejaković ističe kako je kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa dodatno produbila razlike između stalno zaposlenih, koji mogu računati na kakvu-takvu sigurnost zaposlenja i prihoda, i onih koji rade samo povremeno i privremeno, a koji takav vid sigurnosti nemaju. Štoviše, u vrijeme krize još su im i manje šanse za pronalazak novog posla.