To se nije trebalo dogoditi ove godine da su države članice Europske unije postupile u sladu s preporukom Europske komisije, koju je usvojio i Europski parlament.

Glasnogovornik Europske komisije Stefan De Keersmaecker odgovarajući na pitanje Jutarnjeg lista ponovio je kako Komisija nije odustala od tog cilja te podsjetio da je predmet sada na stolu država članica u Vijeću.

- Ponovit ću ono što sam rekao prije šest mjeseci, a tada sam rekao isto kao šest mjeseci prije toga, a to je da je Europska komisija predložila 2018. ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Lopta je sada u rukama država članica koje trebaju usuglasiti zajedničko stajalište - rekao je.

Očito da države članice ne pokazuju interes za ovu preporuku čiji je idejni začetnik bio bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Još uvijek niti jedna država članica nije notificirala Europsku komisiju da namjerava provesti tu preporuku.

Da članice EU, koje su se u međuvremenu našle s većim izazovom - koronom, trenutačno nemaju volju provoditi odluku o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena potvrdio nam je i hrvatski ministar prometa Oleg Butković. Naime, upravo su ministarstva prometa država članica dobila zadatak uskladiti tu odluku prije njezinog donošenja.

- To trenutačno nije na dnevnom redu EU i o tome se trenutačno ne razgovara. Kad dođe vrijeme za to Hrvatska će iznijeti svoj stav, a to je da se zalažemo za ljetno računanje vremena – potvrdio nam je Butković.

Činjenicu da EU nije ništa napravila kako bi provela tu odluku mnogi vide i kao dokaz koliko im je stalo do mišljenja građana koji su, barem je tako uvjeravala Europska komisija, većinom podržali prestanak mijenjanja računanja vremena dva puta godišnje.

Problemi su nastali i zato što se na razini Europske unije nisu mogli dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala svoje preferencije. Europska komisija je stoga prepustila državama članicama da same odluče koje će vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje. To bi izazvao još veći kaos jer se ispostavilo da neke države preferiraju različitu opciju od svojih susjeda. Pa bi i putovanje kroz njih u kratkom roku značilo prečesto prelazak iz jedne u drugu vremensku zonu.

Prema Europskom parlamentu, ove godine je trebalo biti zadnje pomicanje sata, ali se to sada odgađa za "neki rok u budućnosti".

U Vijeću su nestavljanje na dnevni red ove teme opravdali "drugim važnijim prioritetima", poput covid-krize.

U EU postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski teritoriji država članica izvan europskog kontinenta. Najveća je ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva.

Zasad u EU nisu rekli da su odustali u potpunosti od ideje ukidanja pomicanja sata dva puta godišnje, ali nemaju odgovor na pitanje kada bi se to moglo ostvariti.