Dapače, to je zasad jedino sigurno - da će malotko nakon okončanja ove pandemije gomilati takve gubitke kakvi su već sada prisutni u avijaciji, kao i da će oporavak biti dugotrajan i bolan, uz gotovo nepostojeće izglede da ćemo u skorijoj budućnosti putovati onako kako smo to činili dosad.

O dubini krize koja je zadesila ovaj sektor pritom najbolje govore brojke koje od pojave pandemije u javnosti redovito objavljuje Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA).

Prve procjene, tumači za Jutarnji list stručnjak za zračni promet i nekadašnji predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za zračni promet Mirko Tatalović, još su 12. ožujka govorile da bi pad prihoda zračnih prijevoznika zbog pojave koronavirusa mogao iznositi 29,3 milijarde dolara odnosno 5 posto, zatim je 24. ožujka stigla druga procjena, u kojoj se pad prognozirao na razini od 259 milijardi dolara, no posljednja prognoza sada je već došla do pada prihoda od 314 milijardi, s velikim izgledima da se situacija, odnosno procjena u idućih nekoliko mjeseci pogorša.

- Navedeni pad prihoda mogao bi generirati gubitke avioprijevoza od 200 do 300 milijardi dolara, ovisno o trajanju restriktivnih aktivnosti u svijetu. Uz to, važno je naglasiti i paralelan udarac na globalni, europski i hrvatski turizam. Najviše će u 2020. stradati europske aviokompanije, čije najnovije prognoze govore o padu putničkih kilometara od 55 posto - pojašnjava Tatalović te nabraja daljnje dokaze o teškom stanju industrije.

Eurocontrol na dan 14. travnja bilježi pad od 89 posto broja letova, pojedinačno vodeći europski low cost prijevoznici poput Easy Jeta bilježe pad prometa od 99 posto, Ryanair od 96 posto, a u nezavidnoj su situaciji i tradicionalni vodeći avioprijevoznici IAG, AF-KLM ili Lufthansa grupa s padom prometa između 95 i 97 posto.

- Ništa bolja situacija nije ni u zračnim lukama u Europi. Dakle, radi se o daleko najjačem udarcu na avioindustriju u cjelini jer su njome pogođeni i zračni prijevoznici, i zračne luke, kontrola leta, proizvođači zrakoplova i motora, kao i touroperatori - pojašnjava ovaj sugovornik Jutarnjeg.

Tome treba dodati i prilično pesimistične prognoze o sudbini radnih mjesta u sektoru.

Procjena IATA-e, naime, sugerira da je na tankom ledu 2,7 milijuna radnih mjesta direktno u zrakoplovstvu, no kako procjene govore da svako od njih u povezanim djelatnostima generira 24 nova radna mjesta, ugroženo bi ih ukupno moglo biti oko 25 milijuna, što je već zastrašujuće.

I više je nego dovoljno dokaza da je pred avioindustrijom kriza s kakvom se sektor još nije susreo, a redoviti profesor na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Prebežac smatra da je pandemija koronavirusom dosad jedan od najtežih udaraca na zrakoplovstvo u njegovoj povijesti.

- Bilo je tu mnogo izazova - prije svega recesija i izmjena poslovnih ciklusa u nacionalnim ekonomijama i svjetskom gospodarstvu poput velike krize svjetske ekonomije 1978. - 1983., potom problema napada i otmica zrakoplova šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, preko političkih nestabilnosti kakva je, recimo, bila Pješčana oluja ili pak terorističkih napada, prirodnih katastrofa i bolesti. No, uvijek se industrija znala nositi s tim problemima, znala je ponuditi rješenja za izlazak iz krize te je iz njih izlazila jača i bolja. Najnovija kriza, uzrokovana svjetskom pandemijom uslijed pojave Covida-19, vrsta je krize koju nitko nije mogao predvidjeti niti ju nije očekivao, a pravi razmjeri i posljedice još se ne mogu ni približno procijeniti - tvrdi Prebežac za Jutarnji list.