„Osobno sam jako pogođena zbog naroda u Ukrajini, to me grubo podsjetilo na napad na Dubrovnik 1.10.1991. Za većinu građana to je bio šok i nevjerica, ali ako pročitate neke ratne izvore, taj napad nije bio nepredvidljiv. Ali eto, svijet se šokirao, nitko nije očekivao kako će napasti Grad jedinstvene kulturne i političke povijesti“, govori nam Musladin.

Govori kako je u tom smislu, ova invazija na Ukrajinu nije u potpunosti iznenadila.

„Opet imate „šokirani“ Zapad. Dakle, možda ne invazija, ali sukob je nažalost bio očekivan. Putin duže vrijeme traži sigurnosna jamstva i kritizira NATO-ovu politiku otvorenih vrata, odnosno širenje američkog utjecaja dalje na Istok. To nije nikakva novost. Dakle, ovaj napad na Ukrajinu bio je dobro osmišljen i pripremljen, a Putin je na njega upozoravao. To naravno, nikako ne opravdava grubo kršenje ukrajinskog suvereniteta i normi međunarodnog prava. Ukrajina je u toj konstelaciji snaga žrtva velikog geopolitičkog nadmetanja SAD-a i Rusije“, objašnjava Musladin.

'OD DIPLOMACIJE NE TREBA NIKADA ODUSTATI'

Dok su oči svijeta uperene u ratna događanja u Ukrajini i strahuje se od nastavka sukoba, ipak se postavlja pitanje postoji li mogućnost političkog sporazuma, dogovora između Rusije i Ukrajine i deeskalacije situacije. Upitali smo profesoricu Musladin može li se i u ovoj situaciji postići dogovor ili je nastavak sukoba izgledniji.

„Iako je Rusija otvorenom agresijom na Ukrajinu prilično ograničila mogućnost političkog rješenja, od diplomacije ne treba nikada odustati i pregovori su uvijek najbolje rješenje. Čak i u ovakvoj eskalaciji sukoba još uvijek se može sjesti za pregovarački stol. Međutim, nisam pretjerano optimistična“, otvoreno će Musladin.

'AKO SE NATO AKTIVNO UKLJUČI U SUKOB, NE PIŠE NAM SE DOBRO'

Rat je svakako nešto što su rijetki očekivali danas, ali se i ovaj sukob počeo uspoređivati s Domovinskim ratom u Hrvatskoj, a nerijetki su zabrinuti kako bi sukob Ukrajine i Rusije mogao prerasti u treći svjetski rat. Upitali smo profesoricu Musladin može li se u kontekstu ljudskih prava, civilnih žrtava i ratnih stanja današnji rat uspoređivati s ratnim stanjima u prošlom stoljeću.

„Rekla bih da je ova invazija na Ukrajinu daleko najopasnija sigurnosna ugroza od Drugog svjetskog rata. Sve do sada što smo imali, bilo je lokalnog karaktera, tako i rat na području bivše Jugoslavije. Sukob u Ukrajini, koliko god bude trajao, ostavit će nesagledive posljedice.

Pri tome mislim kako će Ukrajini biti najteže, ali ostatak Europe imat će negativne trendove - poskupljenja energenata i ostalog što to vuče za sobom. Inače, najovisniji o ruskom plinu smo upravo mi i Mađari. To je scenarij koji je izgledan ukoliko EU ostane na sankcijama Rusiji i humanitarnoj pomoći za Ukrajinu“ govori Musladin.

„Međutim, ako se NATO odluči aktivno uključiti u sukob, onda nam se ne piše dobro. Duboko vjerujem kako do toga neće doći.

Sankcije koje se uvode Rusiji su prema najavama najveće ikad, ali nisam sigurna koliko će te sankcije biti problematične Rusima s obzirom na velike rezerve i okrenutost izvoza prema Kini, Indiji itd“, govori nam Musladin i dodaje kako SAD sigurno neće trpjeti posljedice sankcija u mjeri kao EU.

'ŽELIM VJEROVATI KAKO ĆE HRVATI OTVORENA SRCA PRIMITI IZBJEGLICE'

Nakon žestokih borbi na ukrajinskom tlu sada se već govori i o izbjegličkoj krizi, Musladin nam je odgovorila je li Hrvatska jedna od destinacija i trebamo li se pripremati na prijem izbjeglica.

„Moramo vidjeti kako će se stvari dalje odvijati, ali očekujem kako će doći do vala izbjeglica iz Ukrajine u države EU. Vjerujem kako to državama EU neće stvarati velike poteškoće, uzimajući u obzir i kroničnu potrebu za radnom snagom. U tom smislu, i Hrvatska će sigurno biti spremna na njihov prihvat. Nažalost, i sami smo imali takvo iskustvo i želim vjerovati kako će Hrvati otvorena srca primiti izbjeglice iz Ukrajine“, govori.

USPOSTAVA NOVOG SVJETSKOG PORETKA

U nekim političkim analizama spominje se i 'uspostava novog svjetskog poretka' gdje su još jednom u središtu odluke jedne osobe, u ovom slučaju Vladimira Putina i kako je upravo jedan od razloga za to cenzura medija u Rusiji koja stvara iskrivljeno javno mnijenje.

Politologinja Musladin je prokomentirala njezino stajalište na tu temu u kontekstu globalnih odnosa danas.

„Slažem se s tezom kako je na djelu izgradnja novog svjetskog poretka, ali ne unipolarnog, već bipolarnog, odnosno višepolarnog“, govori i pojašnjava kako Rusija inzistira na promjeni globalnog poretka, a SAD zadržavanje, odnosno širenje.

„Kina je prilično suzdržana u pogledu napada Rusije na Ukrajinu, ali s druge strane ne treba zaboraviti sve veću trgovinsku suradnju Moskve i Pekinga. Ukrajina je na putu velikih sila“, govori.

CENZURA, MEDIJI, JAVNO MNIJENJE

„Što se cenzure medija tiče i oblikovanja javnog mnijenja, možemo postaviti protupitanje kako zapadnjački mainstream mediji oblikuju javno mnijenje? U izvještavanju situacije u Ukrajini trebalo bi pratiti sve strane kako bi se mogli donositi suvisli zaključci. Također, smatram da treba analizirati i unutarnju političku situaciju u Ukrajini, strukturu parlamenta, pitati nešto i Ukrajince te analizirati razloge jesu li jedinstveni u pogledu euroatlantskih integracija, odnosno Rusije“, pojašnjava Musladin.

Musladin je istaknula i kako je jedno istraživanje iz prosinca 2021. pokazalo kako bi u slučaju referenduma za EU glasalo 58% Ukrajinaca, a za NATO 54% i naglasila kako su 'po njoj ta pitanja dosta važna u pogledu donošenja zaključaka o javnom mnijenju u Ukrajini'.

„Što se Rusije tiče, to je autokratski režim u kojem nema slobode medija, i političke promjene u Rusiji po meni su stvar ruskog naroda“, zaključuje politologinja i sveučilišna profesorica Marijana Musladin.