Upitali smo profesora Maldinija da za naše čitatelje pojasni što znači napad na Ukrajinu u kontekstu međunarodnih odnosa, odnosa u Europi i svijetu.

"Napad Rusije na Ukrajinu nije neočekivan s obzirom na koncentraciju velike vojne sile na granicama i rast napetosti u tjednima koji su prethodili ovoj agresiji, posebice nakon unaprijed pripremljenog, prijetećeg i izrazito šovinističkog i imperijalističkog Putinova govora u kojemu negira ukrajinsku naciju i državu. Deeskalacija i diplomatsko rješenje ovog sukoba – koje je do prije nekoliko dana još bilo moguće – u ovom času je sasvim neizvjesno budući da je agresija upravo u tijeku, i to prilično širokih razmjera, sudeći po prvim informacijama", kazao nam je Maldini.

Maldini je istaknuo i kako 'ova agresija znači izravno kršenje temeljnih načela Povelje UN koja, između ostalog, proklamira poštovanje načela suvereniteta i jednakosti država članica, mirno rješavanje sporova, suzdržavanje od uporabe oružja i vojne sile i poštivanje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta drugih država'.

"Ta su načela upravo prekršena na najgrublji način, jednako tako i načela obvezujućih međunarodnih akata poput Helsinške deklaracije i Europske sigurnosne povelje. Riječju, ovo je napad na temelje međunarodnog pravno-političkog poretka i na globalnu sigurnost i stabilnost, pa se ova agresija stoga tiče cijele međunarodne zajednice", pojašnjava Maldini.

KONTEKST DOGAĐANJA, CILJEVI RUSIJE I RAZLOG NAPADA

Nakon današnjeg napada Rusije na Ukrajinu, mnogi se pitaju koji je kontekst trenutnih događanja, koji su ciljevi Rusije i razlozi napada na Ukrajinu. Često je teško razlučiti točnu informaciju u moru njih koje su preplavile medijski prostor, zbog čega smo upitali profesora Maldinija za objašnjenje. 

"Izvori ovog napada su, prije svega, u ruskom anakronom i nedemokratskom shvaćanju međunarodnih odnosa, koje ne poštuje međunarodne norme jednako kao što ne poštuje ni temeljna građanska prava i slobode vlastitih građana, koja ruski autoritarni režim grubo zatire. 

Odatle proizlazi i opravdanje ograničavanja slobode i prava drugih zemalja, što dodatno pothranjuje samopripisani status imperijalne sile. Obmana, manipulacija i izigravanje međunarodne zajednice – čemu smo zorno svjedočili proteklih tjedana – te konačno agresija na susjednu neposlušnu zemlju, u tom shvaćanju samo su sredstva ostvarenja vlastitih imperijalnih ciljeva", pojašnjava Maldini pozadinu sukoba.

"Naime, Putin nastoji ojačati Rusiju pozicionirajući je kao središte okruženo susjednim zemljama kao subordiniranim satelitima, poput nekadašnjeg Sovjetskog saveza, kako bi nakon njegova raspada i neuspjele tranzicije te učvršćenja autoritarne vlasti povratio Rusiji status svjetske sile. Zemlje okruženja stoga smatra ruskom interesnom zonom, a njihove pretežno autoritarne režime na različite načine drži ovisnima o Rusiji. To mu, međutim, ne uspijeva s Ukrajinom, koja se već dugo želi osloboditi ruskog pritiska i slobodno ići svojim putem, usmjerenim konsolidaciji demokracije te orijentiranim prema Zapadu i euroatlantskim integracijama. To približavanje Ukrajine Zapadu Rusija vidi kao opasnost, navodno za svoju sigurnost, a stvarno za osujećenost svojih imperijalnih ciljeva. Pritom, kako vidimo, ne preza ni od uporabe sile i izravnog napada na nezavisnu i suverenu državu, kojoj niječe pravo postojanja izvan orbite svojih interesa", govori.

'PUTIN JE AUTOKRAT PO SVOM HABITUSU I UVJERENJU'

"Sam Putin pak – koji je socijaliziran politički i profesionalno u sovjetskom režimu, te stoga autokrat po svom habitusu i uvjerenju – potporu Zapada slobodnom prodemokratskom opredjeljenju Ukrajine vidi kao političku provokaciju, kršenje svojedobnog neslužbenog dogovora o neširenju NATO-a na istok Europe te kao izravnu prijetnju ruskoj sigurnosti.

Agresija na Ukrajinu je stoga čin kojom Putin želi to spriječiti tako što će je – svjestan da je ne može okupirati, bar ne u cijelosti niti trajno – bitno destabilizirati ili oslabiti te time možebitno ishoditi njezin neutralan status, što bi tada prikazao kao svoju pobjedu. Međutim, s obzirom na bezobzirnost prema međunarodnoj zajednici, brutalnost agresije kao i ton prijetnji upućenih Zapadu, pitanje je je li Putin uopće racionalan i dokle je spreman ići. To pak otvara mnoge neizvjesnosti u pogledu razvoja ove situacije. Sljedeći događaji će, vjerujem, dati neke naznake u tom smislu", kazao je Maldini.

RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU PODSJEĆA NA VELIKOSRPSKU AGRESIJU NA HRVATSKU

Pitanje koje se mora 'potegnuti' jest svakako i u kakvoj je poziciji Hrvatska u odnosu na ovaj sukob, može li on utjecati na nas i očekuje li se od Hrvatske u tom kontekstu bilo kakva (pa i vojna) pomoć? 

"Ruska agresija na Ukrajinu, kao i događaji koji su joj prethodili, umnogome podsjećaju na velikosrpsku agresiju na Hrvatsku 1991. I ovdje je na djelu scenarij oslobađanja ugrožene manjine koja predvodi pobunu protiv matične države i odcjepljenje od nje uz snažnu političku propagandu što izvrće činjenice pretvarajući žrtvu u agresora. Na sličan način, to je bio i scenarij kojim su nacisti započeli Drugi svjetski rat. Mislilo se da njegovim završetkom to više neće biti moguće, bar ne u Europi. Međutim, ponovilo se 1991., a ponavlja se i sada. Čini se da se diktatorski umovi ne razlikuju bitno, neovisno o vremenu i prostoru i da nisu sposobni učiti iz povijesti", jasno će Maldini.

Maldini je komentirao kako će Hrvatsku, kao i sve druge, poglavito europske zemlje, posljedice ove agresije pogoditi ponajviše ekonomski, prije svega zbog poskupljenja energenata kao izravne posljedice ove krize, zbog gubitaka koje će poslovni subjekti pretrpjeti zbog ekonomskih sankcija koje će Zapad uvesti Rusiji te zbog svih zavisnih troškova koji će do neke mjere generirati inflaciju.

"Međutim, za očekivati je da će se ekonomije zapadnih zemalja relativno brzo prilagoditi situaciji. Problem je što smo još uvijek pod utjecajem socioekonomskih posljedica pandemijske krize, pa će njihovo prevladavanje biti usporeno. Problem bi mogao biti i mogući val izbjeglica, poglavito dijelu zemalja što graniče s Ukrajinom, premda je Europa spremna i solidarna te će iznaći načine i za tu situaciju ako se dogodi", kazao je Maldini za Dubrovački dnevnik.

HRVATI SU SENZIBILIZIRANI ZA PATNJU UKRAJINSKOG NARODA 

"Uz već prije iskazanu potporu nezavisnosti i suverenitetu Ukrajine te jasnu osudu čina agresije, Hrvatska je već danas (četvrtak) uputila i prvu konkretnu financijsku pomoć, izrazila spremnost zbrinjavanja dijela izbjeglica i pružanja humanitarne i tehničke pomoći, dok će pripadnici HV-a svoje obveze solidarno izvršavati u okviru NATO postrojba. Hrvatski građani – upravo zbog sličnog iskustva velikosrpske agresije i izbjeglištva – razmjerno su više od drugih senzibilizirani za patnju ukrajinskog naroda i, sasvim sigurno, da će pružiti svu moguću pomoć", zaključuje prof. dr. sc. Pero Maldini, politolog i sveučilišni profesor.