Kako se primiče ljeto i turistička sezona, dežurni pro-biznis optimisti jednako gorljivo šire glasine o sezonskom karakteru koronavirusa, o suncu i moru kao najuzornijoj preventivnoj terapiji te o vitaminu D koji mu je ljuti dušmanin. 

Optimizam je dobar, čak i onaj instantni, ali nažalost ne odgovara činjeničnoj istini baš uvijek kad neki profiterski krugovi to požele. Covid ne nestaje i ne prestaje biti smrtno opasan ni kad se babi snilo, ni kad joj se to jako „tilo“.

Studija koju je nedavno objavio časopis Scientific Reports, a prenio Live Science i brojni domaći „pro-kapital“ agitatori i portali ne otkriva zapravo ništa novo kad tvrdi da mjesta s toplijim temperaturama i duljim satima sunčeve svjetlosti, poput zemalja blizu ekvatora i onih koje imaju pravo ljeto, bilježe nižu stopu slučajeva covida-19 u usporedbi sa zemljama s hladnijom klimom. Iste stvari brojni znanstvenici su uočili još tijekom lanjske ljetne sezone, te mahom zaključili kako vrućine i ultraljubičasto zračenje ne uništavaju virus same po sebi, nego slabe njegov potencijal prijenosa, piše Slobodna Dalmacija.

Ljetno vrijeme je doba godine kad ljudi mahom borave na otvorenome, što također znatno umanjuje zaraznost u odnosu na razdoblje kad se mahom boravi u zatvorenim prostorima. I u najnovijoj studiji se uglavnom tvrdi isto:

"Naši rezultati ne znače da će bolest nestati tijekom ljeta ili da neće pogađati zemlje blizu ekvatora. Umjesto toga, više temperature i intenzivnije ultraljubičasto zračenje ljeti vjerojatno će pripomoći javnozdravstvenim mjerama u suzbijanju virusa SARS-CoV-2", napisali su autori rada objavljenog 27. travnja u časopisu Scientific Reports, no ova njihova upozorenja antipandemijski agitatori nerado ističu.

Ključna razlika u odnosu na lanjska iskustva o ponašanju virusa na vrućinama leži, povrh svega, u činjenici da smo sad izloženi znatno zaraznijim i malignijim sojevima bolesti. Neki od njih razvili su se upravo u zemljama obilježenima izuzetno toplom klimom, i gdje su jako računali na to kako im virus zbog toga ne može ništa te igrali na kartu imuniteta krda: Brazilu, Južnoj Africi. Masakr koji upravo pratimo u Indiji, gdje svakih pet minuta od korone umire jedan čovjek, odvija se, ne zaboravimo, upravo u zemlji s uglavnom tropskom klimom. 

Zaključak ne treba nikome pametnome crtati: ljeto, more i sunce neće nas sami po sebi obraniti od covida. To može postići samo masovna procijepljenost u kombinaciji s protuepidemijskim mjerama i drugim predostrožnostima, a provedba tih radnji je u ljudskoj nadležnosti, a ne u klimatskoj.

„Cjepiva ne nude samo osobnu zaštitu, nego i smanjuju prijenos virusa među populacijom, jer se proizvodnjom protutijela lijepe na površinu virusa i tako ga ometaju u prijenosu na druge“ – upozorava imunolog dr. Zlatko Trobonjača. Cjepiva su, po njemu, naročito korisna u zaustavljanju širenja virusa tijekom ljeta i turističke sezone, a o svemu tome treba vrlo pažljivo i iskreno komunicirati s građanima. Javnosti ne treba govoriti stvari koje bi ljude previše relaksirale, drži Trobonjača, ali ih ne treba ni bezrazložno strašiti.