Odnosi Rusije i Ukrajine su u najgoroj razini u posljednja tri desetljeća, odnosno otkako je završio hladni rat. Ukrajina sada teži pridruživanju Europskoj uniji i NATO-u zbog čega je postala potencijalno žarište sukoba između Rusije i Zapada. 

"Pozvat ćemo saveznike da se pridruže Ukrajini u sastavljanju mjera odvraćanja", rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je stigao na razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a u Rigu.

Ukoliko Rusija odluči odabrati najgori scenarij, NATO bi trebao pripremiti gospodarske sankcije i vojnu i obrambenu suradnju s Ukrajinom, pojasnio je Kuleba. 

"Uvjereni smo da ćemo, ako udružimo napore, ako djelujemo koordinirano, moći odvratiti predsjednika Putina od odabira najgoreg scenarija, a to je vojna operacija", rekao je.

Jeppe Kofod, danski ministar vanjskih poslova, obratio se novinarima i rekao kako će svaka vojna operacija koja bi narušila suverenitet Ukrajine imati "teške posljedice" i da je Danska spremna na "teške" sankcije.

NATO i SAD su u utorak objavili oštra upozorenja Rusiji da će platiti visoku cijenu za svaku novu vojnu agresiju na Ukrajinu.

"Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju", rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om u Ukrajini postavi projektile koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta.

"Potencijalno bjelorusko priznanje okupiranog Krima bit će točka s koje nema povratka u našim bilateralnim odnosima, a mi ćemo djelovati. Jer za nas Krim nije polje za kompromise", dodao je Kuleba.