Dubrovački Dnevnik u razgovoru sa saborskom zastupnicom Mirelom Holy razgovara o projektu na Srđu, apartmenizaciji, ali i pojašnjava zašto građani Dubrovnika na referendumu moraju odlučivati o sudbini Golfa.

Kakvo je Vaše mišljenje sa stajališta bivše ministrice o realizaciji golf igrališta sa Srđu?

-Smatram da se ugradnjom mjera zaštite okoliša ovaj projekt može realizirati da bude prihvatljiv za okoliš, no tako je s većinom projekata. Uvijek se postavlja pitanje balansa ekonomske isplativosti i okolišne održivosti, odnosno isplati li se investitoru realizirati projekt u takvom obliku. Ne smatram da je ovaj projekt prijeporan iz pozicije zaštite okoliša, već iz pozicije strateškog upravljanja iznimno vrijednim prostorom u okolici Dubrovnika te iz pozicije javnog interesa. Postavlja se pitanje zbog čega bi se javnim novcem koji uplaćuju građani i građanke Dubrovnika financirala komunalna infrastruktura za privatan projekt.

Da li smatrate da se golf koristi kao alibi za apartmanizaciju obale te privilegiranje pojedinih investitora?

-Nemam ništa protiv golfa i smatram da može biti dobar način za obogaćivanje turističke ponude pojedinih destinacija, a Dubrovnik je sigurno jedan od takvih. Nažalost, golf u Hrvatskoj uživa veliko nepovjerenje jer se najveći broj golf projekata koristi za prenamjenu atraktivnih negrađevinskih zemljišta uz obalu, odnosno kao izlika za klasičnu manipulaciju prostornim planovima i zemljišne špekulacije. U velikom broju takvih slučajeva investitori nisu imali nikakvu namjeru, vjerujem, ikada realizirati golf terene.

Projekt Golf resorta na Srđu izaziva velike kontroverze i prijepore u
lokalnoj, ali i u javnosti cijele Hrvatske, jeste li mišljenja da bi o tome trebali odlučiti građani na referendumu?

-Da. Radi se o javnom novcu kojim će se financirati komunalna infrastruktura pa građani imaju pravo na referendumu odlučiti o sudbini takvog projekta koji dugoročno jako utječe na budući razvoj Grada.

Oni koji su protiv referenduma kažu da bi NE na referendumu bilo pogubno za gradsku vlast odnosno da bi to prouzročilo velike financijsku štetu. Da li je to definirano zakonom o golfu ili je to rekla kazala?

-Referendum bi trebalo organizirati prije donošenja UPU-a i Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš jer u tom slučaju Grad i država ne bi imali nikakve financijske obaveze prema investitoru. No, ukoliko bi se referendum organizirao nakon tih dokumenata, onda bi investitor imao pravo na obeštećenje.

Zastupali ste tezu da bi se realizacijom ovog projekta nanijela ostalim hotelijerima velika šteta. Kako argumentirate te navode?

-Nikada nisam zastupala takvu tezu. Kao pozitivan način na koji se mogu realizirati golf projekti isticala sam austrijski primjer. Austrija ima puno golf terena, ali se veliki broj tih terena realizirao na bitno drugačiji način od onoga koji se promovira u Hrvatskoj. Naime, tamo se, primjerice, tri hotela dogovore da će zajednički investirati u golf projekt kako bi produžili sezonu i na taj način u tim hotelima tijekom cijele godine osigurati popunjenost gostima koji uživaju u golfu. Drugim riječima, golf teren ne služi kao izlika za zaposjedanje negrađevinskog prostora na kojem se omogućava gradnja turističkih kapaciteta, već upravo obrnuto za obogaćivanje turističke ponude i produljenje sezone korištenjem postojećih, nedovoljno iskorištenih kapaciteta. Mislim da je to puno racionalniji i logičniji pristup, naravno ukoliko hotelijeri imaju financijsku podršku za takve projekte.

Razgovarao: Nikša Klečak