Europski zračni promet mogao bi se u narednim tjednima suočiti s ozbiljnim poremećajima, pa čak i sustavnom krizom, uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Stručnjaci upozoravaju kako bi posljedice mogle uključivati nestašicu avionskog goriva, nagli rast cijena karata i stotine otkazanih letova upravo uoči ljetne turističke sezone.

Prema izvještavanju CNBC-a, situacija u Europi mogla bi postati „sistemska“ već u idućih nekoliko tjedana. 

Claudio Galimberti, glavni ekonomist u Rystad Energyju, upozorio je: „Situacija u sljedeća tri do četiri tjedna može postati sustavna, što znači da bismo već u svibnju i lipnju mogli vidjeti ozbiljna smanjenja letova u Europi“. Ključni faktor pritom ostaje količina nafte koja uspijeva proći kroz Hormuški tjesnac.

Kriza je započela nakon što je Iran zatvorio tjesnac tijekom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, čime je gotovo zaustavljen protok nafte iz Perzijskog zaljeva. Dodatnu eskalaciju donijela je američka pomorska blokada, uvedena s ciljem ograničavanja iranskog izvoza nafte. Budući da kroz taj tjesnac u mirnodopskim uvjetima prolazi gotovo 20% svjetske trgovine naftom, posljedice su se brzo prelile na globalno tržište energije.

Neke mjere već su konkretno provedene. Skandinavski SAS otkazao je oko 1.000 letova u travnju, dok je nizozemski KLM najavio ukidanje 160 letova zbog rastućih troškova goriva. Niskotarifni prijevoznici poput Ryanaira i Wizz Aira također razmatraju smanjenje broja letova tijekom ljeta, a izvršni direktor Virgin Atlantica upozorio je da će poremećaji na energetskom tržištu imati dugotrajne posljedice: „Bez obzira na to što će se dalje događati u Perzijskom zaljevu, dio ovih poremećaja u globalnim cijenama energije ostat će s nama“.  Širi ekonomski učinci mogli bi biti jednako ozbiljni. Zračni promet u Europi godišnje generira oko 851 milijardu eura i podržava 14 milijuna radnih mjesta, pa bi veći poremećaji mogli imati značajan utjecaj na gospodarski rast (CNBC). Birol upozorava da bi dugotrajnija blokada mogla dovesti do „sporijeg rasta ili čak recesije“ u pojedinim dijelovima svijeta, pri čemu će najteže biti pogođene zemlje u razvoju piše AP News. 

Analitičari upozoravaju da bi takva situacija mogla dovesti do smanjenja prerade nafte u Europi, što bi dodatno ograničilo dostupnost goriva. „Kako stvari sada stoje, Europa će smanjiti potrošnju“, upozorava Neil Crosby iz Sparta Commoditiesa, procjenjujući da bi prerada mogla pasti i do 500 tisuća barela dnevno. Istovremeno, rafinerije u Aziji i SAD-u ostvaruju bolje rezultate i agresivno se natječu za dostupne pošiljke nafte, dok europske dodatno opterećuju viši troškovi energije, poput električne energije i plina. Jedan izvor iz industrije situaciju opisuje kao tipičnu kriznu dinamiku: „Cijene goriva prvo porastu, a onda marže nagrizu promjene cijena nafte i drugi troškovi“, prenosi Večernji list.