Associated Press piše kako je Putin bio posebno usredotočen na NATO-ovo bombardiranje Srbije 1999. i prihvaćanje od strane Zapada proglašenja neovisnosti Kosova 2008. On tvrdi da su oboje stvorili nezakonit presedan koji je razbio međunarodni zakon i red, očito mu dajući izgovor za invaziju na Ukrajinu.

Čini se da Putinovi argumenti, ponovljeni nekoliko puta otkako je Rusija anektirala Krim 2014., slijede ovu liniju: Ako različite bivše jugoslavenske republike i bivša srpska pokrajina Kosovo mogu postati neovisne uz podršku Zapada i ratove, zašto se ne bi mogli ukrajinski strateški crnomorski poluotok, i većinski ruska područja na istoku zemlje pod kontrolom pobunjenika, odvojiti od svojih matičnih naroda - uz rusku pomoć?, piše AP.

Uz snažnu potporu SAD-a, Kosovo u kojem dominiraju etnički Albanci otcijepilo se zbog snažnih prigovora Srbije. Rusija, povijesni saveznik Srba, tada je ustvrdila da je to predstavljalo presedan koji bi mogao potaknuti niz zahtjeva za državnošću drugdje u svijetu.

U srpnju 2010. najviši sud UN-a presudio je da je proglašenje neovisnosti Kosova legalno, ali nije u potpunosti podržao polaganje prava Kosova na državnost. Postoje mnoge razlike između ruskog napada na Ukrajinu, koji se na Zapadu smatra jednim od najmračnijih trenutaka za Europu od Drugog svjetskog rata, i ratova na Balkanu koji su ostavili više od 120.000 ljudi mrtvih i milijune bez krova nad glavom. Postoje i neke sličnosti.

KOJE SU GLAVNE RAZLIKE?

NATO nije okupirao Kosovo nakon što je istjerao srpske snage iz bivše srpske pokrajine, već je poslao mirovne snage. Ruske trupe su u međuvremenu preuzele kontrolu nad Krimom i prije nego što je održan njegov referendum za pridruživanje Rusiji.

NATO je intervenirao na Kosovu tek nakon značajnih dokaza o srpskim zlostavljanjima etničkih Albanaca, uključujući masovna ubojstva i deportacije. Ruske snage intervenirale su u Ukrajini bez većih zloporaba ili nasilja nad etničkim Rusima.

Kosovari su proglasili neovisnost, ali se nisu pridružili svojoj etničkoj braći u susjednoj Albaniji u jednoj državi. Krim, koji ima većinsko rusko stanovništvo, potpisao je sporazum o pridruživanju Rusiji dva dana nakon referenduma koji je Zapad ocijenio manjkavim i nedemokratskim.

KOJE SU GLAVNE SLIČNOSTI?

Obje su intervencije počele lažnim tvrdnjama da su etničke manjine progone u susjednim zemljama. Vojska predvođena Srbima pokrenula je 1991. tešku topničku salvu na gradove i sela u Hrvatskoj, nešto slično početnim napadima ruskih snaga na Ukrajinu.

Baš kao što su se Hrvati, Bosanci i kosovski Albanci bojali srpske represije tijekom autokratske vladavine pokojnog srpskog čelnika Slobodana Miloševića, etnički Rusi bojali su se ukrajinskih nacionalista.

ŠTO JE PUTIN REKAO?

"(Njemački kancelar Olaf Scholz) upravo je rekao da je ljudima njegove generacije - a ja svakako pripadam toj generaciji - teško zamisliti neki rat u Europi", rekao je Putin nakon razgovora sa Scholzom u Moskvi 15. studenog.

"Ali svi smo mi bili svjedoci rata u Europi koji je NATO pokrenuo protiv Jugoslavije", rekao je Putin. Podsjetio je kako se radilo o velikoj vojnoj operaciji koja uključuje bombardiranje glavnog europskog grada, Beograda. “Dogodilo se. Bez ikakvih sankcija od strane Vijeća sigurnosti UN-a. To je vrlo tužan primjer, ali to je teška činjenica”, rekao je Putin.

Tvrdio je da je intervencijom na Kosovu Zapad stvorio presedan s dugogodišnjim posljedicama.

KAKAV JE STAV ZAPADA O TOME?

Na tiskovnoj konferenciji s Putinom, Scholz je uzvratio argumentima ruskog predsjednika o NATO-ovim akcijama na Kosovu, rekavši da je to učinjeno kako bi se spriječio genocid, misleći na progon kosovskih većinskih etničkih Albanaca od strane srpskih snaga.

Zapadni čelnici su više puta odbacivali Putinove argumente, rekavši da je Kosovo jedinstven slučaj zbog velikog broja žrtava tijekom balkanskih ratova usred nasilnog raspada Jugoslavije.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel inzistirala je da su Putinove analogije između akcija Zapada na Kosovu i ruske intervencije na Krimu "sramotne".

KOJE MOGLE BITI POSLJEDICE?

Strahuje se da bi prorusko srpsko vodstvo moglo pokušati iskoristiti međunarodnu pozornost usmjerenu na Ukrajinu za daljnju destabilizaciju svojih susjeda, posebice Bosne u kojoj su manjinski Srbi prijetili pridruživanjem Srbiji.

Mirovne snage Europske unije u Bosni najavile su razmještaj oko 500 dodatnih vojnika, navodeći “pogoršanje međunarodne sigurnosti (koje) ima potencijal da proširi nestabilnost” na regiju.

Kosovsko vodstvo strahuje da bi Rusija mogla potaknuti Srbiju da pokuša intervenirati u svojoj bivšoj pokrajini kako bi zaustavila navodno uznemiravanje manjinskih Srba. Kosovo je zatražilo od NATO-a ubrzani put do članstva nakon ukrajinske krize, nešto što ni Srbija ni Rusija vjerojatno ne bi mirno prihvatile.

Kosovski dužnosnici odbacili su Putinove paralele između intervencije NATO-a na Kosovu i njegove invazije na Ukrajinu kao "potpuno neutemeljene i smiješne".