Iako pozitivni serološki test može puno toga reći o prošlosti, on ne može pokazati budućnost. Istraživači još uvijek ne znaju mogu li antitijela spriječiti da se netko zarazi i drugi put. Ili, ako to mogu, koliko dugo traje ta zaštita, piše Smithsonian. Istina je da imunološki odgovor, poput onog koji se može mjeriti testovima na antitijela, ne čini osobu otpornom na bolest.

'Neki misle da imunitet jamči 100-postotnu zaštitu i da se više nikad nećete zaraziti', upozorava Rachel Graham, virologinja sa Sveučilišta Sjeverne Karoline. 'Imati imunitet samo znači da vaš imunološki sustav reagira na nešto, a ne to koliko vas je spreman zaštititi.'

Antitijela privlače najviše pozornosti, no ona nisu jedino oružje kojim se tijelo štiti protiv napadača. Kad se patogen infiltrira u tijelo, imunološki sustav postavlja dvije crte obrane. U obranu organizma prvo staje urođeni imunološki odgovor koji napada bilo kojeg uljeza što ne nalikuje ljudskoj stanici normalnog izgleda. Slijedi sporiji, ali konkretniji adaptivni imunološki odgovor, koji tijelo prilagođava svojstvima infektivnog mikroba.

Ovaj drugi val uključuje antitijela koja su proizvele takozvane B-stanice. Neka antitijela su moćno oružje koje ograničava sposobnost mikroba da se prilijepi i uđe u stanice, dok druga jednostavno označe mikrobe ili inficirane stanice kako bi ih uništili drugi dijelovi imunološkog sustava.

'Ta neutralizirajuća antitijela potrebna su za borbu protiv većine patogena koji okužuju ljude', kaže virologinja Sallie Permar sa Sveučilišta Duke.

Iako antitijela imaju kratak životni vijek, a nestaju iz krvi nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, imunološki sustav zadržava neke B-stanice koje ih proizvode. Ako se iste klice vrate, ove tvornice stanica okupit će veliku gomilu protutijela za vođenje drugog rata.

'No antitijela sama po sebi nisu dovoljna da zaustave infekciju', kaže Diane Griffin, imunologinja Bloombergove škole javnog zdravstva sa Sveučilišta Johns Hopkins. 'Treba vam orkestar odgovora da biste zaista bili učinkoviti.'

Iz razgovora o imunitetu često se izostavljaju T-stanice.

'Ne možete imati sjajan odgovor na antitijela bez T-stanica', kaže Akiko Iwasaki, virologinja i imunologinja sa Sveučilišta Yale. Među nizom korisnih funkcija, T-stanice pomažu mladim B-stanicama da sazru u strojevima za proizvodnju antitijela. 'Te vam stvari uvijek idu ruku pod ruku.'

T-stanice su ujedno veliki borci. U pokušaju da zaustave širenje patogena tijelom, neke T-stanice potaknut će zaražene stanice na samouništenje. Ostali ostaju i kad opasnost mine, patrolirajući tkivima kako se klice ne bi vratile. Jedan od razloga zašto je HIV tako opasan taj je što uništava neke T-stanice u tijelu.

'Studije drugih koronavirusa, uključujući one koje uzrokuju SARS i MERS, pokazuju da T-stanice igraju sastavnu ulogu u uklanjanju bolesti', kaže Stephanie Langel, virologinja i imunologinja na Sveučilištu Duke. Vjerojatno će isto vrijediti za SARS-CoV-2.

T-stanice se često nalaze u teško dostupnim tkivima poput pluća, pa ih je teže izdvojiti i analizirati. Zbog toga malo otkriće T-stanica ima veliku ulogu u kliničkim testovima imunoloških odgovora na SARS-CoV-2.

'Za istraživače T-stanice predstavljaju bogatu riznicu znanja o tome kako se naš imunološki sustav nosi s novim koronavirusom', kaže Langel.

Više pročitajte OVDJE.