Charles Dickens, veliki engleski romanopisac, rođen je 7. veljače 1812. u blizini Londona. Dickens je bio najstariji od osmero djece, pa se već u 12-oj godini morao zaposliti u radionici za proizvodnju laštila za obuću.

Bio je pisac i reporter, a književnu nadarenost iskazao je već u prvim izdanim novinskim sličicama.Prvi je Dickensov roman Pickwickov klub izlazio u nastavcima te mu je donio slavu i ugled.

Roman Oliver Twist, u kojem u središte zanimanja Dickens stavlja osobita društvena zla, također je objavljivan u nastavcima.

Emile Zola na današnji je dan 1898. godine izašao pred sud u Parizu zbog svog pamfleta J'Accuse kojim je optužio francusku vladu za antisemitizam i nepravedno utamničenje Alfreda Dreyfusa, časnika generalštaba francuske vojske koji je optužen za špijunažu. Zola je tvrdio da je Dreyfus optužen bez dokaza, no na kraju je proglašen krivim i pobjegao je u Englesku kako bi se spasio zatvora.

Švicarska je bila jedna od posljednjih europskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa (kasnije od nje uveo je to pravo samo maleni Liechtenstein). Razlog za to dijelom je bila konzervativnost Švicaraca (konzervativne Švicarke osnovale su čak i Udrugu švicarskih žena za borbu protiv prava glasa za žene). Drugi je razlog bilo to što se o tome odlučivalo na referendumima na kojima su glasači bili dakako – muškarci. Tako je na nacionalnom referendumu o ženskom pravu glasa 1959. godine 67 % švicarskih muškaraca bilo protiv. Na kantonalnoj razini prvi su svojim ženama glasovanje dopustili francuski kantoni Vaud, Neuchâtel i Geneva. Njemački kantoni su kasnili. Najtvrdokorniji je bio kanton Appenzell Innerrhoden, kojeg su tek pritisci sa savezne razine prisilili da 1991. godine da ženama pravo glasa. Zanimljivo je i to da je Švicarska tek na referendumu 2004. uvela plaćeni porodiljni dopust za žene. Dokaz je to da direktno demokratsko odlučivanje na referendumima ne mora uvijek biti napredno (podložno je konzervativizmu).

Na današnji dan umro je u emigraciji u Brazilu nacist Josef Mengele. Umro je za vrijeme plivanja u Atlantskom oceanu, vjerojatno od moždanog udara koji ga je paralizirao, što je dovelo do utapljanja. Mengele, koji je bio poznat pod nadimkom "Anđeo smrti", bio je Bavarac koji je doktorirao antropologiju na Sveučilištu u Münchenu, te medicinu u Frankfurtu. Za vrijeme Trećeg Reicha bio je glavni medicinski časnik u logoru Auschwitz-Birkenau. Tamo je pri dolascima novih zarobljenika odlučivao tko će ići na prisilni rad, a tko odmah u plinske komore. Radio je medicinske eksperimente na zatočenicima, pri čemu su mu omiljeni bili jednojajčani blizanci, zbog njihove genetske identičnosti. Postoje mnoge priče o provođenju eksperimenata na operacijskim stolovima bez primjene anestezije. Nakon rata Mengele je pobjegao u Južnu Ameriku, najprije u Argentinu, gdje je jedno vrijeme radio ilegalne pobačaje, a zatim u Paragvaj, gdje je na vlasti bio diktator Stroessner, njemačkog porijekla. Postojali su planovi da Izraelci uhvate Mengelea zajedno s Eichmannom, no propali su. Neki su emigranti Mengeleu savjetovali da se priključi Klausu Barbieu u Boliviji, no on je to odbio. Skrasio se u Brazilu, gdje je živio do smrti u 68. godini života, bez da je ikada bio uhvaćen.