Radi se o zajedničkom projektu Europske unije i Vijeća Europe s ciljem jačanja pravosudnih i policijskih tijela Zapadnog Balkana i Turske zbog učinkovite suradnje u borbi protiv kibernetičkog kriminala.

Sudionici naglašavaju kako rast i razvoj te dostupnost informatičke i komunikacijske tehnologije omogućavaju i razvoj novih oblika kriminalnih djelatnosti. To se prije svega odnosi na tzv. „phishing“ odnosno mrežnu krađu identiteta kao novi trend koji je posebno raširen na društvenim mrežama ili e-mailu, osobito u obliku lažnih pisama ili obavijesti o lutrijskim dobicima. Cyber kriminalitet širi se i putem e-bankarstva i ostalih oblika internetskog poslovanja koje je s jedne strane neohodno u modernom svijetu, a s druge otvara nove mogućnosti za zlouporabu identiteta.

„To nije problem koji se vezuje isključivo uz EU, nego problem koji je raširen u cijelom svijetu. Ovo je važna konferencija, budući da svi koristimo kompjutore“, izjavio je Alexander Seger, rukovoditelj Sektora za zaštitu podataka i kibernetički kriminal iz Vijeća Europe. Naglašava kako danas postoji konstantan problem s krađom identiteta, ali i seksualnim nasiljem, a stvar čini gorom činjenica kako su svi ti sadržaji lako dostupni djeci. Stoga navodi važnost same konferencije budući da „putem Interneta možemo biti potpuno kontrolirani od strane nekoga.“

Kristina Posavec iz Ravnateljstva policije osobito naglašava važnost prevencije. „Djeca su najugroženija skupina“, navodi te dodaje kako se danas za njih organiziraju brojne radionice, još od vrtićke dobi, kako bi ih se naučilo odgovornom ponašanju na Internetu. Osim za njih, radionice se organiziraju i za odrasle, te se dijele brojni materijali putem kojih bi se šira javnost mogla informirati o navedenom problemu. „U Hrvatskoj se suočavamo s istim izazovima kao i drugdje u svijetu. Važno je biti informiran te posjećivati provjerene Internet servise“, savjetuje Posavec.

Jedan od međunarodnih projekata koji se bavi navedenom problematikom je projekt IPA koji je započet 2010. godine, a osim Hrvatske, u njemu su sudjelovale BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Turska i Kosovo. U okviru projekta provodila se edukacija i razmjenjivale informacije. S obzirom na najučestalija kaznena djela gospodarskog kriminaliteta, računalna prijevara se po učestalosti našla na sedmom mjestu 2008. godine. Iduće godine se popela na šesto mjesto, da bi 2010. godine zauzela prvo mjesto. U 2011. godini, računalna prijevara bila je na četvrtom mjestu najučestalijih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, da bi se prošle godine popela na treće mjesto. Međutim, Hrvatska prema Izvješću o napretku iz 2011. godine bilježi pozitivne promjene po pitanju izmjene i usklađivanja zakonodavstva, ali i suradnji s drugim državnim tijelima i međunarodnoj suradnji.