Godine 1554. nakon devet dana vladanja engleski su moćnici odlučili svrgnuti lady Jane Grey, koja je zatim zatvorena je u londonskom Toweru čekala smaknuće. Ustupak koji je nova kraljica Marija Tudor dala Jane Grey, kao svojoj rođakinji, bio je da ova bude smaknuta bez publike, u privatnim prostorima londonskog Towera.

Lady Jane Grey smaknuta je u dobi od 16 ili 17 godina. Postala je poznata po tome što je bila engleska kraljica s najkraćom vladavinom u povijesti. Često je se naziva "Deveto-dnevna kraljica" ("The Nine Days' Queen"), jer je upravo tako dugo vladala Engleskom. Na prijestolje je došla nakon što ju je svojom nasljednicom u oporuci proglasio engleski kralj Edward VI. koji je umro u dobi od svega 15 godina.

Na današnji dan 1976. godine Ferdinand Kovačević prijavio je prvi hrvatski patent. Radilo se o u tzv. dupleks vezi, izumu u telegrafiji, koji je omogućavao da se Morseovi znakovi istovremeno šalju u dva smjera po istoj žici. Patent je prijavljen u Beču pod rednim brojem 4353. Izumitelju i telegrafskom stručnjaku Ferdinandu Kovačeviću, koji je bio rodom iz Like, podignut je spomenik pred Tehničkim muzejom u Zagrebu.

Abraham Lincoln, šesnaesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država rođen je u seoskoj brvnari na današnji dan 1809. u blizini mjesta Hodgenvillea (Kentucky) u obitelji neobrazovanih seljaka Nancy i Thomasa Lincolna.

Uspješnu pravničku praksu započeo je 1837. u Springfieldu, glavnom gradu Illinoisa. Pet godina kasnije (4. studenog 1842.) vjenčao se s Mary Todd, kćerkom bogatog robovlasnika. Maryn položaj ugledne liberalke u Ilinoisu odveo ga je do Zastupničkog doma Kongresa (1847.-1849.), gdje se nije istaknuo iako se protivio ratu u Meksiku i uvođenju ropstva u novim područjima Sjedinjenih Država.

U Springfieldu je postupno napredovao kao odvjetnik, često predstavljajući poslovne interese, a njegovi proturobovlasnički govori skretali su pozornost na njega. To je dosegnulo vrhunac u vrijeme njegovog neuspjelog kandidiranja (1858.) za zastupnika u Kongresu. Protivnik mu je tad bio Stephen A. Douglas ispred Demokratske stranke koja je zastupala robovlasničke interese.

Povijesna debata između njih dvojice osigurala je Lincolnu široku nacionalnu podršku, što je dovelo do njegove predsjedničke kandidature kao člana nove antirobovlasničke Republikanske stranke 1860. godine. Nekoliko godina ranije (1854.) napao je u svom govoru tzv. Kansas-Nebraska Bill, zakon kojim se otvara mogućnost ropstva na sjeverozapadu Sjedinjenih Država.

Premda je na predsjedničkim izborima dobio samo 40 % glasova, zahvaljujući raskolu u Demokratskoj stranci dobio je većinu elektorskih glasova.

U rujnu 1862. Lincoln je obznanio Objavu o ukidanju ropstva, definirajući time rat kao borbu protiv ropstva (iako je prvotno rat definirao kao borbu protiv secesije). No, u svom nezaboravnom getinburškom (Gettysbury) govoru u studenome 1863., definirao je rat kao borbu za očuvanje demokratske ideje koju je nazvao narodnom vladom, iz naroda, za narod.

Ubijen je u atentatu 15. travnja 1865. godine.

Na današnji dan 1809. godine rodio se Charles Robert Darwin koji je prvi iznio modernu teoriju o evoluciji živih bića, a temelji se na konceptu razvoja putem prirodne selekcije.

Rođen je u imućnoj obitelji, a nakon pohađanja elitne škole, upisao se na Medicinski fakultet u Edinburghu, te je s njega izbačen 1827. godine. Zatim se upisao i na Cambridge, s namjerom da se zaredi kao svećenik Anglikanske crkve. To nije ostvario, no već je 1836. godine, nakon što se vratio u Englesku s putovanja na kojem je promatrao geološke i biološke tvorevine diljem planete izdao svoje "Bilješke o transmutaciji vrsta", a dvije godine kasnije sastavio je, poslije usporedbe svojih istraživanja s ostalim relevantnim autorima, nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcije.

Darwinov je rad tijekom stoljeća najviše osporavala Crkva, jer iz razvoja čovjeka isključuje Boga.

Immanuel Kant, njemački filozof i geograf, umro je na današnji dan 1804 godine. Cijeli svoj život proveo je u Königsbergu (današnjem Kaliningradu, Rusija) tadašnjem glavnom gradu Istočne Pruske.

Kant je rođen u luteranskoj obitelji i pohađao školu koju su vodili luteranci. Godine 1740. upisao se je na sveučilište u Königsbergu i studirao filozofiju Gottfrieda Leibniza i njegova sljedbenika Christiana Wolfa. Kant je posebno bio zainteresiran za nove fizikalne teorije Isaaca Newtona.

Htio je proniknuti prirodu ljudskog iskustva: kako ljudi uopće mogu nešto spoznati i na čemu se temelji njihovo znanje. Imao velik utjecaj na romantičke i idealističke filozofe 19. stoljeća, njegov je rad bio polazna točka za Hegela. Zajedno je sa Hegelom, Fichteom i Schellingom svrstan među klasične njemačke idealiste. Kantova se filozofija može podijeliti u dva dijela: „do-kritički period“ i „kritički period“.