Zašto smo objavili da je jučer umro Tito, a ne danas? Naime, prema izvorima kojima smo se mi služili nigdje se ne spominje jedan datum već se kalkulira s tri datuma, a to su 2., 3. i 4. svibnja. Većina ljudi za dan njegove smrti uzima upravo 4. svibnja jer je na taj dan objavljena vijest na televiziji no ipak postoje određene sumnje kako je Broz umro ranije, te je državni vrh odlučio prešutjeti tu informaciju i objaviti je tek kada odrade pripreme koje su bile potrebene s obzirom da je umro vođa koji je imao ne tako malu ulogu u stvaranju povijesti 20. stoljeća.

Potaknuti velikim brojem komentara, u nastavku nudimo dijelove tekstova kojima smo se mi služili tijekom pisanja navedenog napisa.

„Naravno, treba podsjetiti kako 25. svibanj nije Titov rođendan, a ni za onaj pravi, 7. svibanj 1892. nije baš sigurno koliko je točan. Jednaka misterija je i točan datum Titove smrti, jer trebalo je pripremiti državu za odlazak velikog vođe, pa se tužna vijest, navodno nije mogla odmah objaviti. Zapravo nema aspekta Brozova života koji on sam, ljudi oko njega ili široke narodne mase nisu mitologizirali, a isto se čini i danas, samo što se uveo i negativan predznak“. (dnevnikulturni.info)

„Za predsjednika Republike Tito je izabran 1953., a donošenjem novog ustava (1974.) postao je predsjednik "bez ograničenja trajanja mandata". Preminuo je 2. svibnja 1980. u Ljubljani. Prema knjizi Žarka Petana Čudesni život Josipa Broza Tita jugoslavenski je diktator prije smrti zatražio razgovor sa svećenikom“. (moljac.hr)

„Nedugo poslije Brozove smrti u novinama su se pojavile su se informacije prema kojima je Broz umro tijekom svog boravka u Rusiji te da su ga ruski komunisti zamijenili svojim pouzdanikom. Zajedno s tom informacijom pisalo se kako ga nakon njegova posjeta Kumrovcu (poslije Drugog svjetskog rata) neki njegovi rođaci nisu prepoznali te da pravi Broz na jednoj ruci nije imao mali prst. No, ništa od toga u konačnici nije potkrijepljeno čvrstim dokazima“. (moljac.hr)

Jutarnji list imao je također zanimljiv napis o šuškanjima kako Tito nije umro na dan kada je ta vijest izašla u javnost. Jutarnji list-Posljednji misterij Titova sprovoda

Slijedom navedenih izvora informacija smatramo da nismo iznijeli potpuno netočnu informaciju u jučerašnjoj obajvi.

Na današnji dan, prema nekim podacima jer ne postoji jedan datum, umro je Josip Broz Tito.

Umro je u Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani gdje je boravio duže vrijeme zbog problema s cirkulacijom u nogama. Amputirana mu je lijeva noga, a u međuvremenu je dobio gangrenu od koje je i preminuo. Smrt je ustanovljena u 15 sati i 5 minuta. Umro je samo 3 dana prije svog 88. rođendana (premda, kako smo i ranije naveli, postoje neke sumnje je li mu 7. svibnja doista bio pravi datum rođenja).

Smrt Josipa Broza u Jugoslaviji se mjesecima očekivala, a pripreme za njegov sprovod već su trajale. Postoje navodi da se Tito pred smrt ispovijedio jednom mladom katoličkom svećeniku. S druge strane, vjernici islamske vjere navode da je Tito pred smrt čitao Kuran i da je posljednji put izdahnuo kao musliman. Kao dokaz da je Josip Broz bio mason često se navodi činjenica da na njegovoj nadgrobnoj ploči u beogradskoj "Kući cvijeća" nema petokrake zvijezde.

Rođen je 7. svibnja 1892. (ni ovaj datum nije sto posto točan) u Kumrovcu u siromašnoj obitelji, a imao je četrnaestero braće i sestara.

Stjecajem okolnosti umjesto 7. svibnja kao dan Brozovog rođenja ostao je upisan 25. svibnja. Naime, mijenjajući imena na ilegalnim dokumentima upisivao je i razne datume rođenja. U vrijeme kada je služio austro-ugarsku vojsku u njegove dokumente upisan je kao datum rođenja 25. svibnja 1892. pa se kasnije ovaj datum javlja i u drugim službenim dokumentima. No, 7. svibnja upisan je u Brozovu krštenicu i matične knjige knjige općine Tuhelj pod koju je u to doba pripadao i Kumrovec.

Osnovnu školu završio je u Sisku gdje je izučio i bravarski zanat. Ubrzo nakon toga postao je član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. S komunističkim idejama upoznao se 1916. godine tijekom zarobljeništva u mjestu Kungur.

Kroz svoju je vladavinu napravio puno toga, a mnogi mu zamjeraju taj uski način gledanja na stvari, gdje svi oni koji su se politički razlikovali od vladajuće struje nisu mogli biti na slobodi nego na Golom otoku. Bilo je puno takvih slučajeva oko kojih još uvijek dolazi do polemika oko toga tko je zapravo bio osuđen na boravak i po kojoj su logici okrivljenici bili otpremani na ovaj otok-zatvor.

Jedna od svakako najvećih zamjerki je veliki pokolj razoružanih vojnika NDH i civila nakon čega je veliki dio završio u logorima, gdje su bili mučeni od strane partizana. Nažalost više se puta pokazalo kako nikad nije pokazao kajanje, ali nikad nije ni htio priznati takvo nešto.
Tito je vanjskoj politici ostao najpoznatiji kao osoba koja je dovela do osnivanja pokreta nesvrstanih. Radilo se o skupu izvanblokovskih zemalja koje su politikom aktivne miroljubive koegzistencije djelovale kao čimbenik smanjenja zemalja NATO-a i Varšavskog ugovora.

Po izboru britanskog časopisa "Time" izabran je među 100 ljudi koji su obilježili 20. stoljeće, a list "La Panorama" uvrstio ga je na popis tisuću osoba koje su stvarale 20. stoljeće.