Tatjana Šimac Bonačić je doktorica stomatologije koja se kroz predan rad u zdravstvu dokazala kao osoba koja pomaže drugima, ali i kao poslovna žena. U politici je obnašala brojne istaknute dužnosti pa je tako bila saborska zastupnica, predsjednica dubrovačkog SDP-a, ali i donedavna zamjenica gradonačelnika. 

Terezina Orlić kandidatkinja je DDS-a kao nestranačka osoba, diplomirana ekonomistica i šefica Gospodarske komore u Dubrovniku, javnosti poznata kroz svoj dugogodišnji rad. 

Obje kandidatkinje iza sebe imaju zavidnu karijeru te su postigle brojne poslovne uspjehe, a ujedno su i majke te primjer kako je ipak moguće pomiriti obiteljski i poslovni život te biti uspješna osoba. Za Dubrovački dnevnik su otkrile kako je biti žena u svijetu politike odnosno poduzetništva, čega su se morale odricati, tko im je bio potpora te općenito o statusu žena u politici. 

Od ukupno osam kandidata za čelno mjesto Grada, samo su dvije kandidatkinje. Zašto i dalje muškarci prednjače u kandidaturama za gradonačelnike, župane, načelnike općina?

Tatjana Šimac Bonačić: Ukupna politička scena u Hrvatskoj, a i u mnogim drugim zemljama, pokazuje da žene treba ohrabrivati da se uključe u politiku. Svakako je odgovornost i na političkim strankama da više potiču uključivanje žena u politiku. U hrvatskom društvu i dalje su prisutni stereotipi o 'prirodnim' spolnim ulogama koje podrazumijevaju da se muškarci trebaju nalaziti na upravljačkim pozicijama, a da se žene trebaju više posvetiti kućanstvu. Svi u društvu trebamo voditi računa o uravnoteženoj spolnoj zastupljenosti te poticati žene na aktivnu participaciju na svim hijerarhijskim razinama bilo da je riječ o tvrtkama ili političkim strankama. Nije dovoljno na lokalnim ili parlamentarnim izborima lansirati dva, tri nova lica i tako 'oprati ruke' od pitanja zastupljenosti žena u politici. Žene su itekako zainteresirane za rasprave o kvaliteti života, za rješenja koja će značiti bolje obrazovanje za svu djecu, bolji i jeftiniji javni prijevoz, više sredstava za udruge, primjerice, osoba s invaliditetom, za bolje zdravstvo koje znači i sigurnije porod, a to je sve politika.

Terezina Orlić: Mogli bismo reći i drukčije. Puno nas je više nego na prethodnim izborima, i redovnim i prijevremenim, gdje nije bila niti jedna žena.

Općenito postoji dojam da je sramotno baviti se politikom, pa danas teško i muškarce možete uključiti u procese promjena, javnog rada, političke odgovornosti. Gledajući statistike, veće je uključivanje žena u lokalnoj politici, tamo gdje se rješavaju konkretni problemi, a to pokazuju i ovogodišnji lokalni izbori u cijeloj Hrvatskoj.

Je li teže biti žena u politici? Jeste li se u svom radu susretale s preprekama samo zašto što ste žena ili vam je to zapravo bila prednost?

Tatjana Šimac Bonačić: Ljude ne razdvajam prema spolu nego smatram da trebaju napredovati prema svojim sposobnostima, ambicijama i afinitetima. Takva je i moja obitelj, govorim o mojim roditeljima, a onda i o mome suprugu, koji su mi uvijek bili podrška da mogu biti i majka, i imati karijeru, i ranije kao stomatologinja, i kasnije kao političarka. Uostalom, i muškarcima koji imaju karijeru treba podrška obitelji da mogu biti i dobri očevi. U tome smo duhu odgojili i naše dvije kćeri.

Terezina Orlić: Kakvo će biti moje iskustvo u politici, ostavit ćemo za neki od sljedećih razgovora. Gledajući političke liste, žene su uglavnom u donjem dijelu tabele, ne samo zato što ih je brojčano manje. I same žene izbjegavaju aktivniju političku ulogu pa se  u kadrovskim križaljkama lakše 'dogovara' sa ženama.

U našoj patrijarhalnoj kulturi mnoge žene nisu nezadovoljne svojim statusom, jer se 'zna' koja je uloga žene, a koja muškarca pa se to i ne propituje. S iskustvom koje danas imam, mogu reći kako žena mora više raditi kako bi je prihvatili kao sugovornicu, ali  to donosi i  određene prednosti. Naučiš se odgovornosti, a istovremeno, kao kod treninga u sportu, digneš osobni kapacitet. Žena može imati i prednosti. Sklonija je timskom radu, organiziranija, nema izražen egotrip, a čini mi se i kako bolje bira svoje suradnike.

No, u konačnici, u poduzetništvu, a i u politici, ne bismo nikako trebali dijeliti ljude prema spolu. Koliko ste uspješni u vođenju tvrtke, pokazat će tržište, a u politici izbore dobiva onaj koji nudi istinske promjene te ima dobre projekte.

Koliko vam je bilo teško pomiriti ulogu majke s ulogom poduzetnice/političarke? Na koja odricanja ste bili primorani? Kako vam pomaže vaša obitelj?

Tatjana Šimac Bonačić: U politiku sam se aktivnije uključila kad su moje kćeri bile studentice, tako da mi je s te strane bilo puno lakše podmiriti obiteljske obaveze. Primjerice sada u kampanji za gradonačelnicu Dubrovnika, moj suprug Žarko je 'šef kampanje'. Tako se šalimo jer je on 'šef kuhinje', a zaista sjajno kuha. Uvijek smo gladni u kampanji, a Žarku ništa nije teško za mene i moju ekipu pripremiti, skuhati, servirati. Svi ga hvalimo!

Terezina Orlić:Teško da bi se sve to moglo sve realizirati bez pomoći obitelji. Pomagao je, naravno, i none servis. Kako sam vrlo mlada zasnovala obitelj, vodila me posebna  energija, a ispred mene je uvijek bila rečenica: mogu ja to! Danas su djeca velika, obrnuli smo uloge. Svakodnevno dobijem poziv: majko jesi li ti što jela danas? Opet je obitelj tu.

 Kako su vaši članovi obitelji i prijatelji reagirali kad ste se odlučili kandidirati za gradonačelnicu?

Tatjana Šimac Bonačić: Rekli su: 'Mama, najbolja si! Samo naprijed. Svi ćemo ti pomoći'. I pomažu. I moji zetovi. Hvala i njima. A prijatelji su i ovaj put pokazali da su pravi.

Terezina Orlić: Imam potpunu podršku članova obitelji, a također i najbližih  prijatelja. Bilo je doista iznenađenje s jedne strane, a s druge, ali poznaju me dobro i znaju da imam znanja i odlučnosti provesti ono što sam zacrtala.

U hrvatskom patrijarhalnom društvu žene, prema istraživanjima, teže dolaze do rukovodećih pozicija, rjeđe se bave politikom, slabije su zastupljene na izbornim listama. Kako treba rješavati taj problem?

Tatjana Šimac Bonačić: Ženske kvote na izbornim listama su apsolutno potrebne dok ne riješimo taj problem. Zakon o ravnopravnosti spolova i Izborni zakon predviđa tzv. žensku kvotu. Znamo da su izborne liste zapravo križaljke s jako puno nezadovoljnika, a često su to i žene. Dijelom su za to odgovorne i same žene jer mnoge se libe aktivnog političkog angažmana i suprotstavljanja unutar političke stranke. Politika se kod nas još uvijek smatra 'biznisom za dečke' ili muškim poslom. Potrebno je sustavno raditi na mehanizmima osnaživanja žena i stvaranju uvjeta za postizanje jednakog statusa s muškarcima kako u pogledu jednakosti prilika u političkoj participaciji tako i u pogledu ekonomskog odlučivanja.

Terezina Orlić: Problem se ne može riješiti preko noći. Osvrnemo li  se u ne tako davnu prošlost, vidimo kako je žena tek prije pedesetak godina dobila pravo glasa.

Premda je Izborni zakon predvidio 'žensku kvotu', politika se još uvijek smatra muškim poslom i nije to samo kod nas tako. Kvote su bile potrebne i u razvijenoj zapadnoj europskoj demokraciji, pa je sada tamo situacija ipak bolja. Žena je danas školovana, želi napredovati u svojoj karijeri pa se samim tim i ohrabruje za još neki dodatni angažman, kao što je politika. No, prije svega, želi ostvariti svoje obiteljske ambicije, pa je to možda i razlog zašto se i same žene više ne uključuju. Jer, vjerujte mi, vrlo je teško posložiti sve. Ako tome dodamo i nedovoljno razvijenu društvenu infrastrukturu, kao što su vrtići, jednosmjenska nastava, cjelodnevni boravak djece u osnovnim školama, domovi umirovljenika s dnevnim boravkom za starije osobe, onda bez none servisa sva želja za aktivnošću pada u vodu ili čekate odrastanje djece. Promjene treba poticati od malih nogu, no stanje je danas puno bolje i taj proces je nezaustavljiv.

U ovom sazivu sabora tek je 19 žena, a političke stranke često ne poštuju zakonske kvote zbog čega plaćaju kazne. Kako biste tome stale na kraj?

Tatjana Šimac Bonačić: Novo vodstvo SDP-a najavilo je da će početi primjenjivati tzv. zip sistem za političke izborne liste koje bi se sastavljale prema načelu da na listu redom ide jedan muškarac pa jedna žena. Mislim da je to dobro.

Terezina Orlić: Žene se moraju osnažiti, nametnuti svoja rješenja. Ne vjerujem da će represivne mjere riješiti žensku zastupljenost. Vrijeme,a time i mijenjanje svijesti će sigurno učiniti svoje.

Što biste poručile ženama koje se žele upustiti u svijet politike i/ili poduzetništva, ali nemaju hrabrosti za takvo što? Što biste im savjetovali iz vlastitog iskustva?

Tatjana Šimac Bonačić: Ako želite promjene, morate ih pokrenuti. Potrebne su nam žene koje shvaćaju da od njih zavisi njihov vlastiti i život njihove djece i koje će biti spremne da preuzmu odgovornost za svoju i budućnost svoje djece.  Važno je prepoznati da se za vrijeme tvoga života mnogo toga može promijeniti i da tome možeš doprinijeti.

Terezina Orlić: Savjetujem svima, i ženama, ali i mladima: ako želite promjene u društvu, bez preuzimanja odgovornosti i uključivanja u političke procese one se jednostavno neće dogoditi.

U čemu leži prednost žena? Što sve žena može bolje?

Tatjana Šimac Bonačić: Mislim da je najveći uspjeh žena što smo dobili jednu drugačiju perspektivu u politici. Pokazuje se da žene zastupaju teme budućnosti. Na primjer, za žene je ekologija u startu u praksi bila važnija nego za muškarce. Taj način razmišljanja, da se danas stvara osnova za budućnost, svojstveniji je ženama.

Terezina Orlić: U politici, ako hoćeš da se nešto reče, pitaj muškarca. Ako hoćeš da se nešto napravi, pitaj ženu (Max Frisch).