Nakon izbornih ciklusa za hrvatski, a onda i europski parlament, sve velike političke stranke u Hrvatskoj na repertoaru imaju i unutarstranačke izbore. Ciklusi su završili u HDZ-u i Domovinskom pokretu, a sljedeći na redu je SDP. Njihovi izbori za predsjednika stranke i sve druge funkcije, održavaju se 14 rujna.  

Nakon što je dosadašnji predsjednik stranke, Peđa Grbin, najavio kako se neće kandidirati ni za jednu od funkcija unutar stranke, na putu za odgovorne funkcije stvorila se gužva.  

Kandidaturu za čelno mjesto stranke istaknula su dvojica aktualnih potpredsjednika stranke, Siniša Hajdaš Dončić i Ranko Ostojić (koji je kandidaturu naknadno povukao), gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, jedina žena kandidatkinja, potpredsjednica Foruma žena SDP-a Sanja Major, načelnik općine Kalnik Mladen Kešer i Mirando Mrsić, bivši ministar iz Vlade Zorana Milanovića koji je poznat po svom izlasku pa vraćanju u stranku. 

Novi put ili 'milanovićevski smjer' 

Kada se govori o unutarstranačkim izborima u SDP-u, i ovaj put je Zoran Milanović, bivši SDP-ov čelnik, nezaobilazna tema. Tako je i sada jedna od, čini se, ključnih tema odnos kandidata prema Milanovićevom odnosu sa SDP-om. Temu je otvorila Sanja Major, koja je nakon što je istaknula svoju kandidaturu, problematizirala pitanje podrške koju je Milanović zatražio, pa i dobio od SDP-a, za predstojeće predsjedničke izbore. Ona smatra kako se SDP treba 'pomaknuti' više u lijevo, pa se njena kandidatura ističe u kontekstu dubinskih promjena koje želi provesti. S druge strane, stranački 'veteran' Siniša Hajdaš Dončić u javnosti je percipiran kao favorit u ovom izbornom ciklusu i kao 'osoba kontinuiteta', odnosno netko tko će SDP nastaviti voditi u poznatom, 'milanovićevskom smjeru', bez značajnih promjena. No, iako se mogu čuti kritike na njegov račun u smislu odstupanja od socijaldemokratskih politika, predbacujući mu ideju monetizacije autocesta što je svojevremeno  zagovarao kao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Hajdaš Dončić je i dalje najizgledniji budući predsjednik SDP-a. Hajdaš Dončić i u Dubrovniku ima jednu 'otegotnu okolnost', a to je Marina Frapa, koja je još uvijek sporne dozvole dobila u vrijeme kada je Ministarstvo pomorstva vodio Hajdaš Dončić. Hoće li mu to i koliko zamjeriti dubrovački SDP-ovci, tek predstoji vidjeti.  

Treba li SDP probijati novi put kojim će 'skrenuti' značajnije prema tzv. lijevim politikama, ili je dosadašnji put onaj koji treba nastaviti, i što misle o kandidatima koji pretendiraju za mjesto čelne osobe Socijaldemokratske partije, pitali smo istaknute SDP-ovce s našeg područja.  

Anita Bonačić Obradović: Puno je kandidata, zato što je SDP-ovo 'D' - demokracija 

Predsjednica dubrovačkog SDP-a, Anita Bonačić Obradović, koja se kandidirala za mjesto u Glavnom odboru stranke, smatra kako je sredina uvijek najbolji put.  

„Stranka nikada ne smije biti talac jedne osobe, ali mi ne možemo bježati od toga da je Zoran Milanović osoba s uistinu jakim karakterom, karizmom i šarmom, kao niti od činjenice da je pomogao SDP-u na proteklim izborima. Usudila bih se reći da su mnogi kolege danas u Saboru zahvaljujući njemu, pa mislim da onda nije pošteno okrenuti mu leđa kada traži potporu i pomoć, to je stvar kolegijalnosti“, smatra Bonačić Obradović i dodaje kako je Milanović na našoj političkoj sceni političar s najvećom karizmom i da niti jedan lider, pa niti HDZ-ov Plenković, ne može dostići tu prepoznatljivost.  

„Što se tiče unutarstranačkih izbora, po meni je pozitivno da imamo toliko kandidata. Kod nas slovo ''D'' iz imena stranke zaista znači demokraciju. Drago mi je vidjeti i kako puno kolega ima hrabrosti istaknuti kandidature iako je jasno da imaju manje šanse. Sve to pokazuje kako imamo dobru lepezu za biranje i da, za razliku od vladajućih, u nas ne postoji totalitarna vlast gdje imaš jednog ponuđenog i njega jedino možeš zaokružiti“, komentirala je Bonačić Obradović ocrtavajući usporedbu između SDP-ovih šest kandidata naprema HDZ-ovom Plenkoviću, koji je bio jedini kandidat za šefa stranke na nedavno održanim unutarstranačkim izborima vladajuće stranke.  

„Kolega Hajdaš Dončić slovi za favorita, što ne čudi s obzirom na to da je poznat po svom terenskom radu. Obišao je već puno organizacija, a najavio je dolazak i u Dubrovnik“, kazala je Bonačić Obradović. 

Bonačić Obradović posebno ističe kako joj je drago vidjeti ženu koja se odlučila kandidirati za predsjednicu i izazvati jakog kandidata kao što je Siniša Hajdaš Dončić.  

„Samo bih voljela da teme nisu isključivo komentiranje Zorana Milanovića kao predsjednika s obzirom na to da mu je Glavni odbor legitimno pružio podršku. Mislim da se više trebamo okrenuti temama i politikama koje su bliže ljudima, od zdravstva i socijalnih tema do korupcije. Svi se možemo boriti kroz svoje ideje, teme i stavove bez ružnih riječi ili omalovažavanja suprotne strane. Tema unutarstranačkih izbora definitivno ne smije biti pitanje podrške Zoranu Milanoviću, nego tema trebaju biti različite politike“, smatra Bonačić Obradović.  

'Zajedništvo i homogenost unutar stranke su prioritet' 

Ipak, najava kandidatkinje Major za osnivanje 'frakcije' unutar SDP-a ako ne bude izabrana za predsjednicu, a što Statut omogućuje, ipak u fokus stavlja ono što Bonačić Obradović upravo upozorava da ne treba biti u fokusu.  

„Ne vidim koji bi bio smisao frakcije unutar stranke, osim za rađenje nereda. Činjenica jest, ako mi želimo na izborima pobjeđivati, onda prvo moramo unutar stranke pokazati zajedništvo i homogenost, a koliko god ja volim biti otvorena i direktna, pa to cijenim i kod ljudi, ipak u političkoj stranci neki animoziteti, posebno oni na osobnoj razini, trebaju ostati unutar stranke, a ne postati tema o kojoj se javno komunicira“, smatra Bonačić Obradović.    

O Mirandu Mrsiću govori kao o cijenjenom članu stranke koji se prijavio i za predsjedništvo. 
„Svidjela mi se posebno jedna njegova rečenica u kojoj govori kako rukovodstvo treba služiti članovima, a ne članovi stranke rukovodstvu. To je i moje mišljenje iza kojega čvrsto stojim. Mane prijašnjih predsjednika su što se nije dovoljno slušao teren, a teren donosi pobjedu, više mandata, više zastupnika pa i premijera“, izjavila je. 

Ostojićev pokušaj hvatanja treće sreće  

Za nekadašnjeg ministra unutarnjih poslova, Ranka Ostojića, se pak mnogi analitičari slažu kako nema velikih izgleda, ali i kako mu još jedni izgubljeni izbori ne bi donijeli ništa dobro ugledu izvan, pa ni unutar stranke. On se za mjesto predsjednika već kandidirao i ranije, 2016. godine, pa 2020. godine, oba puta bezuspješno. 

„Bio je odličan ministar i možemo mu zahvaliti svaki put kad pogledamo u nebo i vidimo plavo-bijeli policijski helikopter, jer su oni nabavljeni za njegovog mandata. Ja ne mislim da je 'višak' na listi kandidata jer on uvijek ide za tim, osjetio je da Dalmaciji možda nedostaje 'glasnogovornik' i zbog toga je onda uslijedio taj potez“, govori Bonačić Obradović.  

Ostojić se, podsjetimo, prvotno planirao kandidirati za člana Predsjedništva, no kada je u javnost izašla informacija kako će gradonačelniku Makarske, Zoranu Paunoviću, biti uskraćena mogućnost kandidature za mjesto šefa stranke, Ostojić je rekao da se tada odlučio kandidirati za funkciju predsjednika. Ostojić je u konačnici svoju kandidaturu povukao jer je Paunoviću omogućeno kandidiranje.

Drama oko Paunovićeve kandidature i novi izbori  

Bonačić Obradović kaže kako joj je drago da je Paunovićeva kandidatura ipak realizirana i kako ga vidi kao osobu koja uvodi „jedan novi smjer“; no dodaje i kako ne bi željela da se njegova kandidatura pretvori u „bitku kontinenta i Dalmacije, o čemu se u nekoliko navrata govorilo u javnosti“.  

Nakon što je Statutarna komisija SDP ipak odlučila kako će se Paunoviću odobriti kandidiranje za šefa stranke, iako mu nedostaje 11 dana za punih pet godina staža u stranci, a što je uvjet za kandidaturu, njegov protukandidat Mladen Kešer, prozvao je komisiju za „nekompetentnost i naknadnu pamet“ i poručio da bi trebali podnijeti ostavku, ali i da bi trebalo poništiti ove, pa organizirati nove izbore kako bi svi kandidati stigli obići Hrvatsku.  

Za Mladena Kešera Bonačić Obradović ističe kako je riječ o iznimno pozitivnoj osobi.  
„Mogu ga pohvaliti da je prvi predložio ideju okupljanja svih kandidata u pojedinim županijama na razgovorima s članovima stranke, kako bi mogli postaviti pitanja svakome od njih, kao svojevrsna debata; i on je obećao doći do svake županije“, kazala je.  

Spoj mladosti i iskustva – dobitna kombinacija 

Za kraj je istaknula kako razumije da su građani zasićeni izbornim ciklusima u proteklo vrijeme, ali je ipak poručila svim članovima da izađu na izbore i po svojoj savjesti glasuju. Istaknula je i kako SDP nije stranka koja zove i agitira za pojedince već je cilj pobjeda osobe koja će donijeti promjene u smislu postizanja cilja - osvajanja vlasti.  

„Mislim da nam treba kombinacija iskusnijih i mlađih. Ne mislim kako bi sve 'stare' trebalo izgurati i zamijeniti mladima, jer kao što trebamo mladost, tako trebamo i iskustvo. Tako možemo 'gristi' i postići cilj da ne budemo prva oporbena, a druga stranka, nego da budemo prva, vladajuća stranka“, zaključila je predsjednica dubrovačkog SDP-a, Anita Bonačić Obradović.  

Krstičević: SDP je bio stranka predstavnik srednjeg i visokog staleža, to se mora mijenjati 

Predsjednik SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije, Mišo Krstičević, nedavno je odstupio s mjesta gradonačelnika Ploča, kako bi u Zagrebu preuzeo posao saborskog zastupnika i liječnika. On se spominjao, posebno u kontekstu selidbe u metropolu gdje je SDP-ova organizacija 'boljka', kao izgledni kandidat za šefa stranke, no ipak nije istaknuo svoju kandidaturu za to mjesto, već za člana predsjedništva.  

Na pitanje što misli o SDP-ovom budućem razvoju, odnosno dva smjera koja su se nametnula – smjeru promjena za 'ljeviji' SDP ili koračanje utabanim putem lijevog centra, Krstičević ističe kako ne želi komentirati određeni sadržaj koji su kandidati 'pustili vani', u smislu kandidata kontinuiteta ili kandidata skretanja u lijevo, jer smatra kako je pozicioniranje SDP-a unutar društva, ono što je ključno.  

„Mislim da smo do sada bili reprezenti srednjeg i visokog staleža, i to je one niže položene na društvenoj piramidi ostavilo nepredstavljene. Oni su se, što se vidi u društvu, onda priklonili desnici i pali su u te zavodljive poruke šovinizma i nacionalizma. SDP se politički i strateški treba okrenuti tom dijelu društvene piramide, na ljude koji su najlošije prošli tranziciju i modulaciju života od strane današnjeg tržišta“, kazao je Krstičević, dodajući kako je njegova osnovna poruka da je unutar SDP-a potrebno promisliti o reprezentiranju tih ljudi u budućem političkom radu.  

„Engleski izraz za to je 'the worst-off', a u hrvatskom bi to bili oni koji su najlošije prošli“, poručuje.  

'Karijere u drugi, a ideje i rezultate u prvi plan' 

Zašto se njegovo ime, unatoč glasnim špekulacijama, ipak nije našlo na popisu kandidata za čelno mjesto stranke, Krstičević kaže kako je odluka bila kako privatna, tako i politička procjena. A vidi li u iti jednom od šest kandidata osobu koja će zastupati smjer o kojem on govori, glasa ljudi koji su najlošije prošli, kaže:  

„Mislim da nisam bitan ja niti bilo tko od kolega, kao niti moja ili njihova politička karijera, već isključivo ideja i određeni društveni sloj za čiji bi se život trebali zalagati i boriti. Duboko vjerujem da će do takve promjene doći i to je jedina moja nada. Smatram da će onaj ili ona koji bude na čelu SDP-a, shvatiti kako bez toga nema rezultata. Ako njihov poriv nije takav da tu potrebu osjećaju iz svog karaktera sada, onda će shvatiti da je to ipak jedini način za ostvariti politički uspjeh. Iako, napominjem, ovdje ničija karijera nije bitna. Dakle, karijere u drugi plan, ideje, a sukladno njima i rezultati - u prvi plan“, zaključio je predsjednik županijskog SDP-a, Mišo Krstičević.  

Škrabić: Nema potrebe za korjenitim promjenama, SDP je dovoljno lijevo 

Gradski vijećnik iz redova SDP-a, Saša Škrabić, pozdravio je održavanje unutarstranačkih izbora i pozvao sve članove na glasovanje prema vlastitoj savjesti. 

„Mi jesmo socijaldemokratska stranka koja želi biti broj jedan stranka u Hrvatskoj. Iako su nam mnogi predviđali pad, i dalje smo uspjeli pokazati kako smo najjača oporbena stranka“, kazao je Škrabić i dodao kako je nepotrebno govoriti o korjenitim promjenama unutar SDP-a niti o povratku na socijaldemokratska načela, jer su ona, kaže, oduvijek bila i jesu tu.   

„Ne vjerujem da imamo opciju velikog zaokreta ulijevo, idemo lijevo kao i dosadašnjih godina uz načela koja poštujemo“, izjavio je uz pojašnjenje kako je i sadašnja 'prepirka' oko podrške Milanoviću bezrazložna s obzirom na to da je on izabran od strane Glavnog odbora kao legitiman SDP-ov kandidat za predsjednika Republike.  

Hajdašu Dončiću abolirani grijesi 

Što se kandidata za predsjednika tiče, Škrabić ističe kako ne bi nikoga favorizirao. Ipak, za kritike koje se mogu čuti na račun Hajdaš Dončića i skretanja od socijaldemokratskih politika kroz podržavanje monetizacije autocesta ili outsourcinga, Škrabić govori:  
„On je dugo u stranci, obilazio je i naše organizacije, pa svatko ima i pravo na svoj vid i djelovanje sukladno tome. Nemamo što kome zamjerati jer svi postupaju po svojoj savjesti, pravilima stranke i puta koji slijedimo. Ne bih se osvrtao na to što je tko i nekada napravio“.  

A ima li među šest navedenih kandidata dovoljno karizmatične osobe koja bi mogla biti lider koji okuplja, što se do sada SDP-u spočitavalo kao veliki nedostatak, Škrabić ima drugačiji stav.  

„Stranka ne treba karizmatičnog čovjeka nego ideje i politike. Lider treba biti onaj koji će povesti nas i Hrvatsku u drugom smjeru, prema boljem sutra, a svi su politički lideri specifični po svojoj karizmi, svaka stranka ima svoga, ili barem misli da ga ima. Mi smo ponosni na to što je Anita Bonačić Obradović istaknula kandidaturu za mjesto u Glavnom odboru stranke, a SDP je i dalje jedina glasna stranka u Gradskom vijeću. Svi pokazatelji su da idemo na bolje, glasači nam to daju do znanja i mi smo jako zadovoljni“, izjavio je.  

Za kraj je Škrabić poručio kako bi jedini cilj SDP-a kao stranke bio dobiti na čelo osobu koja će biti spremna na promjene, a te promjene se ogledaju, u kako kaže - „uklanjanju HDZ mašinerije s naših prostora“.  

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika*