test

Vijećnici umanjili najam gradskih poslovnih prostora i javnih površina za 50 posto, Libertas nabavlja tri autobusa harmonike

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, druga po redu u ovom sazivu, održala se danas u Velikoj vijećnici.

TIJEK SJEDNICE:

Ugovor o sklapanju najma stana sa slobodnom najamninom na određeno vrijeme - usvojen

Pravo zaključka o poništenju Zaključka Gradskog vijeća i potpisivanje Ugovora o osnivanju prava služnosti na dijelu nerazvrstane ceste katastarske oznake čest. zem. 452/9 k.o. Komolac s društvom INA industrija nafte d.d. Zagreb. - usvojen

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 2360 k.o. Dubrovnik (s.i.), u površini od 4 m2. - usvojen

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1941 k.o. Orašac, u površini od 29 m2. - usvojen

 Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Dodatka II Kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grad Dubrovnik. - usvojen

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2020. godinu. - usvojen

16:42 Mato Franković: Pokušavamo kroz sve gradske projekte uključiti hortikulturno uređenje. Slažem se da trebamo povećati udio zelenila. Pisano ćemo vas izvijestiti o čekaonicama. Iznos vode za fontane je visok. Mi smo čak na Onofrijevoj fontani smanjili intenzitet vode.

16:41 Nikša Selmani: Grad Dubrovnik bi trebao razmišljati o ozelenjavanju površina. Cijene vode za fontane su visoke. 270 tisuća kuna se izdvaja za autobusne čekaonice i zanima me na što se to odnosi.

Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika za mjesec kolovoz, rujan i listopad 2021. godine. - usvojen

Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, u razdoblju od 1. kolovoza do 31. listopada 2021.

16:36 Đuro Capor: Podržavamo ovo, ali nekoga zaboravljamo. Stanovnike povijesne jezgre ovo je jako pogodilo jer oni plaćaju dvostruko veći paušal.

16:34 Mato Franković: Mi ovu odluku nismo primijenili za sve nego za one koji su najviše pogođeni. Nisu mogli raditi, a fizerski su radili i davali smo im popuste. Frizeri nisu toliko osuđeni na turiste.

16:33 Pero Vićan: Trebalo bi uključiti i frizerske salone u prostorima kojima je grad vlasnik.

16:32 Mato Franković: Pomagali smo i ranije poduzetnicima, a sad idemo na model 50 posto, moramo pomoći ljudima, ali i odigurati prihode u proračunu Grada.

Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti za prijavu projekta "Vatrogasni dom Zaton".

 Prijedlog pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom Grada Dubrovnika - usvojen

Prijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2021. godinu. - usvojen

16:11 Petra Marčinko: Smatramo da treba dopuniti i ispraviti i dodati odredba da zbog specifičnosti ne održavanja programa da se mogu odvijati tijekom siječnja 2022. Najviše smo skinuli kulturi. Nije dokoličarstvo ili hobi nego su to plaće. Kriza nam je omogućila nova istraživanja kako se događa kulturno prelijevanje u druge gospodarske sektore. Ovo je prvi put da kasni javni poziv i nemoguće je očekivati da će svi moći realizirati svoje programe. Bilo bi dobro izaći im u susret da mogu realizirati aktivnosti. Ne tražimo ništa drugo osim povećanja vremenskog roka. 

Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika. - usvojen

Prijedlog odluke o imenovanju Tima stručnjaka za usklađivanje Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za područje Grada Dubrovnika. - usvojen

Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o financiranju programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije.

Prijedlog odluke o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima i članovima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. - usvojeno

15:58 Olga Muratti: Ne podržavam amandman, ali teška srca ću podržati ovaj prijedlog. Dugo sam u ovoj vijećnici i nismo primali naknadu. Razlika u mom radu tad i sad se nije razlikovao. Nama su ljudi dali povjerenje i pripada nam naknada za rad. Tko smo mi da razmišljamo o tome? Što ću učiniti s tim moje je pravo. Podržavam naknade strankama za rad upravo iz tog razloga da ne bi posezali za sumnjive izvore. Moram ose baviti kvalitetno i odgovorno. 

15:55 Petra Marčinko: Trebamo se držati normalne granice i ne ići ad hominem. Ne možete potkopavati nečije argumente i ići ad hominem. 

15:54 Anita Bonačić Obradović: Sve strane su u pravu. Novac možemo usmjeriti svima kojima je to potrebno.

15:51 Pero Vićan: Teško mi je polemizirati a da ne pređem granicu pristojnosti. Možete mi reći da sam ružan, debeo i lopov, ali ne da nisam radnik, socijalno osjetlji i da sam peder.

15:50 Mato Franković: Svakoj osobi kojoj treba pomoć pomaže Grad i nema onog kojima nismo pomogli. Ne govorite ovdje o pomoći osobama nego strea tražili prebaciti kulturi.

15:49 Nikša Selmani: Sebi idem na štetu, ali sam spreman sebi smanjiti naknadu. Želim dati doznanja da sam ovdje iz časti i želim pomoći ljudima. Ovo nije populizam

15:48 Pero Vićan: Nismo svi na državnom proračunu. Nemožemo predati fakturu za izostanak s posla. Meni ova naknada ne znači bog zna što, neću je upotrijebiit za osobni hedonizam. Ova naknada je simbolično mala. Kad bi moj poslodavac moga ispostaviti fakturu za izostanak s posla.

15:45 Đuro Capor: Nepotrebno prozivate kolege iz Možemo. Svaki put imate izvještaje financijske i prođu. Ponavljate se kao Škoro.

15:44 Mato Franković: Predlažete sistem spojenih posuda. Veći dio vaših članova su u kulturi i sad predlažete da njima ide taj iznos. Nismo mi blesavi. Znamo kako crpite proračunska sredsta. Vi pomažete kulturu ali jako dobro koristite.

15:42 Nikša Selmani: Svatko tko prati Gradsko vijeće zna s kakvim žarom radimo u Srđ je Grad. Je li to za nula kuna ili milijun, meni je svejedno. Hoće li meni biti 700 ili tisuću. To nije populizam nego je populizam ako nemamo naknadu i tražimo smanjenje. To je namjenski i mi mislimo da treba ići za kulturu kojoj se sad daje manje. Ovo što insinuirate za Možemo je deplasirano. Ako imate neke dokaze prijavite.

15:40 Mato Franković: Slobodno platite potrebitim, nitko vam to ne spriječeva. Grad neće propasti. Ako dođe do problema ja ću prvi reći. Dio sugrađana će aplaudirati jer ste predložili da se za 300 kuna snizi. Nema benefita od toga. Vi možete dati što želite. Nije problem kad se javim sredstvima financiraju politička društva. Problem je kada dobijete dotacije od civilnih udruga. To smo vidjeli na primjeru Možemo oni su ispleli cijeli sustav dotacija a ne zna se zbog čega. Dobili su stotine tisuća eura.

15:38 Đuro Capor: Ne radi se o mininalnoj naknadi nego maksimalna koji dopušta grad veličine Dubrovnika. Zbog situacije u kojoj se građani nalaze mi moramo biti prvi koji smo spremni smanjiti svoje naknade. Optužuju nas za populizam, elitizam... Počnimo od sebe. Što se tiče javnih naknada bilo bi dobro ne uzeti maksimum koji nam zakon daje.

15:32 Mato Franković: Gradsko vijeće broji manje vijećnika i doživljaju se korekcije isplata koje će primati vijećnici. Tako predsjednik neće imati tri tisuće kuna nego tisuću i pol. Mislim da su svi vijećnici zaslužili primati naknade. Ovaj prijedlog je populistički i nećemo spasiti grad. Svi su gospodari svoga novca i možete pomoći. Moramo cijeniti razinu Gradskog vijeća. Oni su osobe koje su građani izabrali i predstavljaju ih. Ne smijemo srozavati funkciju, ne može bilo tko biti gradski vijećnik te zaslužuje tu naknadu. Ovih 300 kuna neće nikome pomoći. Da se mene pita vijećnici bi imali normalne plaće. U nekih drugim državama tako se radi. Ovo su transparentni novci.

15:31 Niša Selmani: Trenutna situacija nalaže da se solidariziramo s drugima jer situacija nije sjajna. Predlažemo smanjenje i stvorit će se ušteda od 80 tisuća kuna i to predlažemo da se usmjeri u potrebe u kulturi.

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.­

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.   

 Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za određivanje naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika.­ 

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

15:25 Blaže Pezo kao predsjednik Odbora za imenovanja: Za proračun i financije: ivan maslać predsjednik, Katarina Doršner, Željko Raguž, Marko Potrebica, Đuro Capor. Statut i poslovnik Jasmin Deraković predsjednik, Ivana Šepak, Krešimir Marković, Petra Marčinko i Maro Kristić. Za imenovanje ulica i trgova Zlatko Begušić kao predsjednik, Andro Vlahušić, Ivan Cetinić, Slavica Grkšer i Ivica Roko. Javna priznanja Olga Muratti kao predsjednica, Anita Obradović Bonačić, Željko Raguž.  Odbor za predstavke i prigovore predjednik Blaž Pezo, Zlatko Begušić, Andro Vlahušić i Nikša Selmani. Za međunarodnu suradnju Katarina Doršner. Petra Marčinko, Anita Bonačić Obradović, Ivan Maslać i Ivana Šepak.

Prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnik - usvojen

Prijedlog Odluke o suosnivanju lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG mreža) - usvojen

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima. - usvojen

15:15 Pero Vićan: Svaki prijedlog i odluka koji idu u pravcu poboljšanja uvjeta našim mikropoduzetnicima je vrijedan. Moramo znati imenom i prezimenom kojim našim lokalnim poduzetnicima pomažemo. Poduzetnike koji ovdje razvijaju posao moramo stimulirati.

15:13 Slavica Grkeš: Hvala što ste umanjili cijene za ovaj sektor. Četiri tisuće ljudi zapošljavaju agencije i oni dovode ljude. Ugostiteljima se najviše pomoglo, a prijevoznicima nije ništa što je ovim putem promijenjeno. 

15:01 Andro Vlahušić: Autobusi iz Crne Gore i ostalih plaćaju 800 kn. Grad Dubrovnik je jedina luka koji ima shuttle prijevoz. Ovdje se kupuju izleti ovisno gdje idete. Samo kod nas plaća putnik da bi bio prevezen s broda do grada 80 kuna. Kruzerska kompanija tada traži agenciju koja će obaviti taj prijevoz. Oni tako spuštaju cijene autobuserima. Donio sam odluku da izjednačimo cijenu za sve kompanije i da to bude 800 kuna. Za te agencije se učinilo da nemaju života za sebe. Nisu htjeli plaćati taj iznost pa su Sanitat i Grad tužili agencije i Trgovački sud je donio odluku da moraju plaćati to. Nismo naplatili iznos jer nisu htjele agencije plaćati. Imamo 15 milijuna kuna potraživanja. Nemamo razlog da novac s vinjeta ostavljamo autobusima. 12 tisuća kuna godišnje se plaća. Predlažem da ukinemo vinjete i zaštitmo one koje su nam važni a to su autobuseri. Kome ostaje novac? Agenijama koje su nam dužne. Ne možemo pogodovati dužnicima. Gradovi donose najnižu cijenu onima koji su autobuseri. Preko ljeta dođu ljudi sa strane kao i taksisti i voze za 1000 kuna. Ovom odlikom ne koristimo autobuserima jer oni dobiju istu cijenu. Autobuser ima samo jednu cijenu. Trebamo zaštiti Libertas a ne ugroziti naše poduzetnike. Naš je osnovni problem koliko ljudi možemo primiti u grad. Moj prijedlog je da vinjete nisu dobro.

14: 50 Mato Franković: Zustavljanje na Pilama je besplatno za sve koji koriste muzeje, a kroz novi model DUCARD-a će se to dodatno poticati. Do ovog trenutka ukupno je preko bus web shopa je plaćeno 227 tisuća kuna. To je respektabilan iznost. Sigurno će se povesti široka rasprava, ali ovo se odnosi samo na tekuću godinu i mislim da bi trebalo izaći u susret. Siguran sam da je sazrelo vrijeme da raspravljamo u studenom i prosincu o novoj odluci koju ćemo prezentirati tada, a već smo je pripremili. Pile su vrijedan resurs i moramo ga čuvati, ali je to dodatan benefit za financije grada. Okončali smo značajne sudske sporove u ovo pandemijsko vrijeme. Mislim da će svi sporovi koji su u tijeku završiti u našu korist. 

14:09 - 14:45 PAUZA 

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od 7 godina.

14:02 Franković: Vas Capor ne bi ni Goebbels nadvisio u ovim vašim izvrtanjima. Po vama sad mi donosimo odluku za kupnju autobusa samo za kruzerske goste, neće se nitko iz Mokošice voziti njima. To je Capor rekao. Pa ako se netko iz Mokošice bude vozio njima, a Roka ćemo ovlastit da ih broji, Capor će za svakog tog građanina toliko puta izaći za govornicu i vikati – mea culpa, mea culpa. Nećemo se mi odreći kruzer turizma, samo ga treba staviti u mjere. Pitajte sve one koji nisu mogli primiti nekog gosta s kruzera jesu li falili ili nisu. I ti gosti troše.
14:01 Capor: Nije samo pitanje vremena nego i načina. Je li bolje kupiti niskopodne autobuse iz EU fondova ili plaćati leasing harmonika za kruzersku industriju?

13:57 Kristić: Ovo je odluka koja je trebala biti donesena 2019. u nekim drugim okolnostima. Brine me aktualni trenutak. Nitko nam ne može garantirati da ćemo imati dobru turističku sezonu sljedeće godine. 

13:55 Pezo: Lučka uprava je spremna na smanjenje, neka dođu s inicijativama.
13:55 Grkeš: Išla sam usporediti troškove. Ako jedan kruzer dođe u Gruž, agencija plaća ulazak u Luku i ukrcaj gostiju. Taj trošak je 960 kuna na cijenu prijevoznika koji to možda naplaćuju 700 kuna, to je ono što bi Libertas naplaćivao ako bi se uveo shuttle. Što s ljudima koji imaju kredite za autobuse koji se bave isključivo tim prijevozom? No, gradonačelnik je objasnio.

13:51 Pezo: Grkeš, nisam razumio najbolje koji su to obveze autobusera prema Lučkoj upravi? Nismo povećavali nikakve tarife godinama, odustali smo od bilo kakvih povećanja. Ulazak u Luku iznosi 3 tisuće kuna, temeljem paušalne koncesije, ne naplaćuje se ništa što se ne organizira.

13:49 Franković: Libertas neće biti bilo kojem turističkom subjektu, agenciji ili vozaču konkurencija. Tu ćemo biti isti. Nije isključiva namjera prijevoz shuttle gosta, ali morali smo to spomenuti. Možda se dogodi za 4,5 godina, ne znam, nama je cilj da voze za početak opterećene linije, znači jedinicu, šesticu i desetku. 

13:45 Grkeš: Nisam mislila na agencije nego pitam što s prijevoznicima. I kruz kompanije spuštaju nam cijenu. Libertas nema troška, ima prihode od javnog gradskog prijevoza, a bit će jeftiniji od naših prijevoznika koji će propasti. 

13:38 Franković: Nitko neće zabraniti shuttle prijevoz agencijama. Pružit će se mogućnost obavljanja te vrste prijevoza i s Libertasom. Cilj nam je da se što više ljudi preveze sa što manje vozila, da se smanji zagušenje. Jedna harmonika će prevesti više ljudi.
13:36 Slavica Grkeš (DDS): Samo zašto što je Vićan spomenuo, objašnjavam moj suzdržani glas... Dosta smo raspravljali unutar udruge o shuttle prijevozu, jedino je problem prijevoz od Luke do povijesne jezgre. Ako je to uvedeno kao komercijalno, zašto se to ne uvede i iz aerodroma, pa da se i tu zarađuje?
Ulazite u posao agencija, hvala što niste s ovim ušli ove godine jer za razliku agencija, prijevoznici nisu dobili ni kune pomoći od Grada.

13:31 Franović: Mi smo već u 2019. mjerili opterećenje linija i u ožujku je trebao doći prvi električni autobus u Grad, tvrtka Volvo u suradnji s HEP-om, sve smo dogovorili, trebalo je biti punjenje na Pilama. Radi se o liniji 9. Čekamo da se situacija normalizira. 

13:25 Vićan: Vratit ću se na ono što su rekli vijećnici Maslać i Roko. Libertas je jedna skupa priča, Libertas poznam nimalo lošije od direktora. Libertas je najteža tvrtka za voditi, a poslije Vodovoda i najznačajnija. Tamo radi više od 300 ljudi, a 80 posto njih živi od te plaćice iz Libertasa. U pravu je Roko kad je rekao da se ne vozi gradskim autobusom, a trebao bi imati besplatnu trajnu. Generalno je u pravu Franković i kad kaže da je više Libertas dao Gradu nego Grad Libertasu. Nama nisu potrebna tri nego 33 nova autobusa, i to pod uvjetima pod kojima nabavljate ove. Treba razmišljati i o hibridnim autobusima. 

13:21 Vlahušić: Gospodine Capor, ne slažemo se. Turisti trebaju ovom gradu, nemaju svi nekretnine pa da od toga mogu živjeti dobro. Vozači Libertasa uglavnom žive od svojih plaća. Imali smo test prošle godine, djelomično i ove. Nama treba Plan upravljanja, tako ćemo imati turizam, a nemamo gužve. 

13:18 Franković: U pravu ste da javni prijevoz treba biti okosnica, benefit, no nalazimo se u pandemijskim vremenima, to nisu normalna vremena u kojima sve normalno funkcionira nego im se treba prilagođavati što radimo 17 mjeseci. Da vi sad nas prozivate u normalnim vremenima i da se oglušujemo, to bi bio problem. Ali nalazimo se u kriznim vremenima. Moramo omogućiti da prijevoz dođe brže nego što će negdje taj građanin doći brže nego svojim autom. Zato smo tražili da se zona oko povijesne jezgre zaštiti i onda gradovi da budu ti koji će upravljati tim zonama. Oko povijesne jezgre onda neće moći doći svatko nego onaj kome dopustimo pa ćemo mi reći koliki je to broj taksija, autobusa i građana.
13:17 Selmani: Studije pokazuju da Dubrovnik više ne može širiti svoju infrastrukturu, može širiti jedino javni prijevoz. To je stvar građanske kulture, a to se neće dogoditi ako smanjujete broj linija. Potrebica, ako želite uzeti autobuse, trebate ukalkulirati pitanje hoće li oni biti profitabilni. U tome je cijeli problem. U oroni smo dobili više autobusa, a pao broj linija, građani nisu vidjeli benefit tih autobusa.

13:10 Franković: Nije u redu obraćati se vijećnicima koji ne mogu odgovoriti. Što se tiče 'harmonika' , mnogi su pokušali vidjeti može li to funkcionirati, ali prvenstveno smo ih kupili jer je bilo opterećenje na jedinici i šestici. Mi mso imali gužvu u prometu što se događa u svakom gradu na ovom svijetu, a ne kolaps. Kolaps se događa u Zagrebu, tamo ste na vlasti, pa riješite to. Zašto harmonike? Jer se pokazala najveća isplativost, al ii najveća potreba.
Vozni red se mijenja sukladno potrebama, one će se vratiti kad se bude moglo, mi kao da imamo šizofrenu raspravu u kojoj bismo sve najbolje, a kriza je. Ima koliko ima.
13:05 Capor: Drago mi je vidjeti da i Vlahušić i vi pušete u isti rog, ali to je krivi pristup. Zašto pomažemo leasing i krivo postavljene politike bivšeg gradonačelnika, doktora za sve?
13:00 Potrebica: Bit će zanimljiv dan, ovo je zamjena teze. Lako je pričati bez odgovornosti. Što to znači, da ne smijemo nijedan novi autobus kupiti? Ali 11 komada je ovdje. Pa recite bravo direktore, ili bravo kukumaru, kako god.
12: 57 Capor: Pokopajmo ove snove bivšeg gradonačelnika, znamo gdje su nas doveli.

12:56 Franković: Kad pričamo o zakonima, koji je stavak zabranio Libertasu da se bavi komercijalnom djelatnošću? Grad ne financira obilato Libertas nego plaća uslugu. Ako imamo osam tisuća besplatnih pokaza, ako smo im građanima omogućili, to onda mi moramo plaćati, samo izvršavamo obvezu prema Libertasu. Mi možemo donijeti odluku i da građani to plaćaju.
12:56 Tropan: Slažem se s kolegom Selmanijem da treba provjeriti zakonske okvire.

12:53 Franković: Kad dobijete autobuse za javni gradski prijevoz besplatno, onda potpišete ugovor koji definira da samo to možete raditi s time. No, apsolutno je pravo Libertasa da posluje komercijalno. Sa shuttle busom bi to bila samo nadogradnja, a to ne znači da drugi neće moći vršiti transfere. 

12:51 Vlahušić: Libertas je registriran i na obavljanje drugih djelatnosti, npr shuttle prijevoz, dakle i komercijalne djelatnosti temeljem Statuta i Poslovnika, a ne samo javni gradski prijevoz. 
12:50 Selmani: Licenca za obavljanje shuttle prijevoza je nešto drugo i definirano je drugačijim zakonskim okvirima.
12:49 Ante Vojvodić (direktor Libertasa): 2019. se došlo na tu ideju jer je postojala zagušenost. Krenuli smo u nabavu autobusa, no dogodilo se u 2020. što se dogodilo i pokazalo se da služe i za obavljanje javnog gradskog prijevoza. S njima možemo i jedno i drugo.
12:48 Selmani: Ovdje se opet gura 'shuttle', a je li Skupština ikad imala u papirima razlog da se ide u ovu kupnju?

12:42 Vlahušić: Nije direktor Libertasa, ni sadašnji ni bivši, donio odluku da neki korisnici neće plaćati pokaz, nego mi. Ako ova odluka koju će DPDS usvojiti prođe, preko 80 posto ulaznica će ići u DU Card, to je prihod od 40 milijuna kuna samo za Libertas. Možemo ne izglasati vinjete koje Libertasu štete, to je još 10 milijuna kuna prihoda. I da dođemo do toga da 10 tisuća ljudi koriste pokaze, Libertas će moći pokriti samostalno sve svoje obveze. Također, nema logike da vatrogasac ima veću plaću od vozača Libertasa, treba uskladiti koeficijente.

12:38 Franković: Prošle godine je provedena javna nabava, no nismo išli u sklapanje ugovore o leasingu jer je vladala jedna neizvjesnost, a imali smo i značajan broj autobusa na lesaingu. Imali smo 47 autobusa na lesaingu, preko 900 tisuća kuna leasing rata. Jedan dio je istekao, Libertas ima 31 autobus ne leasingu. Uzimamo tri harmonika autobusa. Za godinu i po' ističe čak 18 leasinga,  u navedenom periodu ćemo realizirati i novi ugovor koji smo potpisali s Mnistarstvom, a odnosi se na kupnju vipe od 209 novih autobusa, nećemo morati ići u nove elasinge. Harmonika autobusi su se pokazali odbri, pa i u smislu socijalne distance. Prošlu nedjelju se ljudi žale da ima previše ljudi u autobuse, prebacili smo ih na cCavtat jer oni trpe najveće opterećenje.

Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu, Prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2020. godinu. - usvojeno

12:20 Anita Burić (pročelnica): U 2020. godini rashodi za zaposlene su bili 178 milijuna. Mijenjao se zakon pa je trebalo prikazati i one koji su korisnici državnog proračuna, a nisu zaposlenici Grada. Osnovica je smanjena za 10 posto. Što se tiče planiranih plaća za 2021. godinu, rashodi su planirani na 187 milijuna kuna, radi se znači o konsolidiranom proračunu, tako da su tu i oni koji se financiraju iz državnog proračuna. Dakle, od 2020. godine je postala zakonska obveza da se ti rashodi prikazuju pa se zato stvara dojam o nekakvom enormnom povećanju koje ne postoji.

Vićan: 'Mi sad možemo meditirati ovdje, ali treba uzeti u obzir kakva je godina bila'


12:19 Potrebica: Gospodine Capor, bilo bi u redu da izađete i kažete da ste pogriješili, nije bilo povećanja za plaće.

12:14 Vićan: Na gradonačelniku je da on to formira, na nama da nešto podržimo ili ne, takva je zakonska procedura.

12:13 Capor: Nećemo podržati izvještaj. Prihodi proračuna koji se tiču dijela kojeg građani plaćaju od svojih plaća, smanjen je za 30 posto, a količina plaća za zaposlenike Grada su narasle za 30 posto. To demantira tezu da je proračun socijalno osjetljiv. Voljeli bismo da smo sudjelovali u kreiranju proračuna. 

12:12 Muratti: U okolnostima o kojima se radilo, nije se imalo prostora za uraditi bolje i kvalitetnije. Drago mi je što s eu teškoj situaciji nije zadiralo u prava osoba starije životne dobi. Bilo je umijeće iz ovoga svega izaći.

12:07 Vićan: Mi ovdje govorimo o svršenim poslovnim događajima. To znači da ćemo kao klub ove dvije točke podržati, a po mojoj pameti je ključno – mi možemo sada meditirati na ovoj ili onoj poziciji proračuna, ali je moramo staviti u kontekst godine iza nas koja je najteža koja se dogodila, eventualno ona ratna. Nema mi ovdje ništa ekscesno što bi ukazivalo da se u složenoj situaciji loše radilo ili upravljalo. Što se tiče visine rashoda za plaće, u Sanitatu plaće nisu velike nego užasno nepošteno raspodijeljene, jer na 37 ljudi s kapom na glavi kažnjava imaju koeficijent 1,6, dok oni koji se sad hlade imaju koeficijent 3. Nisam promijenio retoriku i stavove oko Sanitata, ne. Jedan od zadataka je da gradonačelnik pokaže dodatne hrabrosti i sve ove stvari izbalansira.
12:01 Vlahušić: Ovaj proračun javno ocrtava kakva je bila prošla godina, trećina sredstava su bila kreditna sredstva. Bitno je reći – Grad Dubrovnik što se tiče prihoda sudjeluje utri stavke, to su porezi koji dolaze najviše od poreza na dohodak i prireza, koji je sa 180 pao na 123 milijuna. Do 2023. godine,prihod od nekretnina, to ćemo izgubiti jer to više neće biti prihod Grada. Bilo bi zanimljivo koliko ljudi iz Grada i gradskih firmi ne živi u gradu. Taj netko odnese novac nekoj drugoj općini, što učiniti da ti ljudi žive ovdje, nikada nismo raspravljali. Durgi dio su komunalne naknade i doprinosi, o tome odlučuje Grad. Ako nećemo graditi, onda ih nema. Porez na porez nekretnina po stanu iznosi 100 eura, a kad platite komunalni doprinos, svaki kat donosi oko 100 eura, to je veliki novci. Treća stvar, prihodi od imovine. 2009. su bili 30 milijuna kuna. A 2016. godine su bile 45 milijuna, iste kao i 2019., ništa se nije promijenilo. No promijenili su se prihodi od zidina, od žičare, autobusa... sve do 2016. godine.
12:00 Tropan: Ne možemo ovakav izvještaj podržati jer se pola proračuna troši na plaće zaposlenih, Grad se treba drugačije razvijati. Prihodi od imovine su ogromni, no oni se trebaju koristiti za razvoj Grada, a ne za masovno zapošljavanje političkih kadrova.

11:56 Obradović Bonačić: Što se tiče Upravnog odjela za turizam ,dio oko ženskog poduzetništva, vidimo nulu. Odustalo se od realizacije projekta. Je li bilo zainteresiranih ili ste sami obustavili projekt? Što se tiče Respect the Cityja, čini se da se planiralo više nego što je ostvareno. 

11:47 Franković: Financijsko stanje je aktualna tema u korona – krizi koja je itekako udarila na svjetsko gospodarstvo, a od svih hrvatskih gradova najviše na gospodarstvo Grada Dubrovnika. Zabilježili smo pad broja dolazaka i noćenja, pa time i značajan pad prihoda. Konsolidirani prihodi – prihod od imovine pao je za 143 milijuna kuna. Dakle, ogorman pad prihoda. Grad je u trenucima krize izašao u susret ugostieteljima, obrnicima, svima koji koriste javne površine i gradske prostore u zakupu . Od lipnja do listopada prošle godine je naplaćivao najam u usporedbi s brojem noćenja, od listopada lani do ovog mjeseca nije naplatio zakup ni javnu površinu svim korisnicima. Prihodi od poereza su pali za više do 30 posto. Jedino su rasli primici za zaduživanja. Odlučili smo se uzeti kredit kako bismo osigurali likvidnost i pomogli svim ugroženim ljudima i gospodarstvu, a pomogla nam je i država koja je napravila model pomoći svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Vijećnička pitanja:

11:43 Franković: Grad Dubrovnik je ugovorio širokopojasnu mrežu, projekt je vrijedan preko 90 milijuna kuna, projekt je već započeo, Mokošica i Orašac su krenuli s ugradnjom. Ostatak će pratiti Aglomeraciju, bila bi šteta da prvo kopaju jedni pa onda drugi.

Stvarat ćemo s drugima nove perspektive. 
11:42 Jasmin Deraković (DDS): Građani su ostali bez dugoročnog najma tzv. digitalnim nomadima zbog gubitka mreže.
Druga stvar, suradnjom Varaždinske županije i Grada Varaždina prije 20 godine je otvoren prvi centar izvrsnosti. Mislite li da je vrijeme da se i mi uključimo?

11:41 Roko: Kad dođe 20 tona robe, opet dođete na isto, ovako biste to rasporedili. A ne da mi se kolege ubijaju.

11:38 Franković: Ovo je prva godina primjera pravila, zašto uvelo? Cilj je smanjiti opterećenja Straduna brojkom vozila. Ne kažem da je to sjajno rješenje. Elektrovučna mogu dostavljati praktički cijeli dan jer je opterećenje puno manje nego kod velikih vozila. Ne može do 9 jer i Čistoća mora očistiti. Ako se odluka ne pokaže dobrom, mijenjat ćemo je. 
11:37 Ivica Roko (KLGB Ivica Roko): Svaki dan moji kolege karićari idu u Grad, imaju dozvolu ponedjeljak, srijedom, petkom, samo tražimo da se može doći svaki dan do 9 ura, barem do 7ipo, ali svaki dan. Ne znate kako je to iznijeti na Svetu Mariju, 28 paleta danas.

'Imamo povijesnu priliku za srediti lapadski stadion, ići će se u javno-privatno partnerstvo'

11:33 Franković: Terminologija privremenog pješačkog prijelaza ne postoji, nešto je pješački prijelaz ili nije. Bilo bi potrebno izraditi pješački prijelaz kakav treba biti sukladno tehničkim preduvjetima, a tehnički preduvjeti su vidljivost i nogostup s obje strane. Nažalost, tehničkih uvjeta nema trenutno gore, radi se o državnoj cesti kojom se upravlja putem tvrtke HC. One su izradile idejni projekt, upućeni su na to da je za to potrebno izraditi Studiju utjecaja na kulturnu baštinu. Nakon to dobiju zeleno svjetlo, doći će do realizacije. Nažalost, brzog rješenja nema. Dodatna signalizacija i osvjetljenje – da.

11:29 Krešimir Marković (Hrat): U kojoj je fazi projekt postavljana zebre na Nuncijati? Nema rasvjete, ugroženi su životi djece i starijih.

11:26 Franković: Ovo Gradsko vijeće je razgovaralo o budućnosti Lapada, najbolje je rješenje javno - privatno partnerstvo, vjerujem da će do kraja godine to biti predstavljeno građanima. Nemamo velikih prepreka, na nama je da odlučimo o modelu. Dostavit ćemo prijedlog, a onda ga otvoriti vijećnicima na raspravu. Imamo povijesnu priliku da to riješimo.
11:26 Blaž Pezo (HDZ): Ima li što novog vezano uz stadion u Lapadu?

11:23 Franković: Izrađena projektna dokumentacija, prijavljen je kroz projekt Otpornosti i oporavak, sada ide taj cijeli paket na usvajanje u EK. Nadamo se da bi se do studenog mogli povlačiti novci i da ćemo tad prijaviti taj projekt.
Što se tiče priključka, kroz Aglomeraciju se automatski rade priključci do svake obiteljske kuće. Naravno kako ga ljudi moraju platiti, ali košta manje nego ono prije.

11:21 Ivan Maslać (HDZ): Nedavno je završena cesta prema Pobrežju. Bilo je razgovora oko park'n' ride sustava, dokle je došao taj projekt?
Aglomeracija Dubrovnik, milijardu kuna, projekt se razvija, no dolazi do zagađivanja mora bez obzira na mala vršna opterećenja.

11:19 Franković: Na prvo ćemo odgovoriti pisanim putem. Nije rampa Imperijalova nego Grada Dubrovnika. Gore 200 ljudi ima omogućen pristup. Imamo vrtić, paralelno se odvijaju turističke aktivnosti pa se kombiji tamo zaustavljaju, vrše utovare i istovare i sl. Rampa je postavljena da se uvede red. Hotel s time nema veze, njima je glavni pristup garaža, nama je cilj da građani imaju pristup. 

11:16 Nikša Selmani (KLGB Srđ je Grad): Nisam dobio odgovor oko izrade geodetskog elaborata Ulice Ante Topića Mimare. Temeljem čega se mijenja postojeći elaborat?
Drugo pitanje vezano je uz molbe građana koji žive kod parkirališta kod Imperijala. Neko vrijeme je rampa bila dignuta, a sad se opet vratila.

11:09 Franković: Ponosan sam da je to prvi takav plan u RH koji je smjernica i ostalim gradovima, dakle i tu smo probili led. Plan će biti živ puno dulje od 2025., kao jedan dokument kojeg su zajedno radili javni službenici, stručnjaci, ali i građani. Ići ćemo u izmjenu osnivačkog ugovora Zavoda za obnovu koji će nadzirati proces Plana upravljanja.
Što se tiče informatičkog sustava, on je i napravljen da se širi, a sva ta društva će se priključiti u mrežu.
11:07 Đuro Capor (Srđ je Grad):
Prvo se tiče Plana upravljanja, kad će se početi provoditi aktivnosti i formirati upravljačka tijela?
Drugo se pitanje tiče transparentnosti, zanima nas kad će gradske tvrtke i ustanove otvoriti svoje proračune?

Cetinić je odgovorio kako radi u DPDS-u 10 godina i kako nije dobio stalni posao, baš kao i većina zaposlenih. 

11:03 Franković: Svi podaci koje ste tražili će se dostaviti. Što se tiče transparentnosti, izvještaje online možete vidjeti o plaćenim računima.
Što se tiče DPDS-a, nemam detaljne informacije jer su neovisni o nama.
11:01 Ivan Cetinić (KLGB Ivica Roko): Grad se hvali transparentnošću. Htjeli bismo dobiti popis svih koji su na plaći Grada i radno mjesto, hoće li to biti na platformi?
Drugo pitanje, jeste li upoznati sa stanjem zaposlenika u DPDS-u, pod kojim uvjetima rade? Tamo radim već 18 godina, možda bi neka konzultacija bila moguća.

10:57 Franković: Što se tiče prometne sigurnosti, iona je itekako razmatrana više puta i napravljene su određene aktivnosti po pitanju povećanja sigurnost. Ugradili smo kamere za mjerenje brzine na području Rijeke dubrovačke, napravljena je studija za ugradnju daljnjih kamera, sigurno će biti nabavljene još dvije kamere, jedna košta više od 300 tisuća kuna. Čim se financijska situacija poboljša, ugovorit ćemo kupnju.
Što se tiče javnog poziva vezanog za kulturu, ide početkom rujna. Moramo biti svjesni financijske situacije i prioriteta, a to su socijalne i ugrožene skupine.
10:54 Petra Marčinko (Srđ je Grad):
Prvo pitanje se tiče prometne kamere u Sustjepanu. Mještani su u travnju predali peticiju da se sigurnosni problem riješi putem postavljanja prometne kamere, a tiče se brze vožnje, nepreglednosti pješačkog, nesreća... Koji je trenutni status zahtjeva?

Drugo pitanje se odnosilo na raspisivanje javnog poziva za potrebe u kulturi.

10:49 Franković: Imamo primjere Španjolske i Portugala. U tom trenutku ne prestaju turističke aktivnosti nego su obveze tih ljudi koji se vraćaju iz crvenih zona drugačije za zemlje u koje se vraćaju, razlikuju se od zemlje do zemlje. Ne gleda se samo broj zaraženih nego i broj testiranih, tu smo u prednosti. Nadam se da će se prestati brojati zaraženi nego udio preminulih i u bolnici. Ako dođemo u crveno, a nadam se da nećemo, nosit ćemo se i s tom situacijom. Bit će nešto gostiju, ali ne onoliko koliko sad imamo.
Ne mogu se izdvojiti ni županije, a kamoli ma mikro regije.
10:48 Ivana Šepak (DUSTRA): Da odemo na crveno, kako bi se to odrazilo na Dubrovnik? Ako se i obojamo, postoji li način da Dubrovnik razmišlja unaprijed? Bismo li mogli izdvojiti neka mjesta u našoj okolici kao Covid free zone?

10:44 Franković: Stanje gradske blagajne se počelo poboljšavati, cijelo vrijeme smo uspijevali zadržavati likvidnost do sredine lipnja, pa smo na 7,8 dana bili utonuli u blagi minus. Kako se počela priča oporavljati, automatski se sve počelo popravljati, sad imamo 3,4 milijuna u plusu. To će se popravljati kako se budu popravljale brojke. Ako uspijemo zadržati turističku sezonu, korekcije proračuna neće biti tako velike u slučaju da se ona prekine brzo.
Što se tiče Otvorenog grada, priča još nije zaživjela u smislu u kojem bi trebala. No, sigurno će budući projekti kroz taj projekt biti stavljeni javno te će građani moći glasati o njima.
10:43 Željko Raguž (DUSTRA) Kako se činjenica da je u Gradu sad puno turista održava na gradsku blagajnu?
Predstavili ste projekt Otvoreni grad, funkcionira i to kako ste zamislili?

10:38 Franković: Izgradnja kanalizacijskih sustava cijelog grada je bitna, posebno i Elafitskih otoka. Što se tiče Elafita, oni nisu dio Aglomeracije nego se financiraju kao posebni projekti, sad je u tijeku izgradnja kanalizacijske mreže na Lopudu, vjerujem da ćemo u idućih 5,6 mjeseci pokrenuti izgradnje kanalizacijske mreže na Šipanu-. Što se tiče Šipanske luke, tu ste u pravu, u konačnici poučen iskustvom kad se gradi kanalizacijska mreža, prije je svi žele, dok je radimo svi prestaju željeti kanalizacijsku mrežu tj. žele je i dalje, ali da odmah sve završi. Razgovarat ću da u Šipanskoj luci s Vodovodom predstavimo projekte pa da građani odluče koji žele.
Što se tiče ugradnje liftova, znate da to podržavam. Rekli su mi iz Ministarstva da se pregledava mogućnost financiranja iz EU fondova, a Domoupravi predlažem da krenemo u izradu projektne dokumentacije. 

10:34 Olga Muratti (HSU): Šipanska luka je jedno od naselja koji nemaju riješen kanalizacijski sustav. Vodovod je imao gotov projekt za koje su dobivene sve suglasnosti. Tad se obustavilo sve i predložio novi projekt za što je bilo potrebno napraviti izmjene prostornih planova, od tog projekta do danas nema ništa. Taj projekt ne može i ne treba biti rješenje jer predviđa dovođenje pročistača u samo mjesto umjesto da ostane izvan njega. Tko je predložio stavljanje izvan snage gotovog projekta?
Drugo, HSU je podržao inicijativu ugradnje liftova za zgrade, sve se dostavilo Vladi, a tadašnja ministrica Žalac nije imala sluha, ali je imao Franković. No, sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Hoćete li u Saboru pokrenuti inicijativu? Dizala su potrebna umirovljenicima, ali i teže pokretljivim osobama, obiteljima s malom djecom...

10:30 Franković: Vrijeme izvođenja radova je godinu dana, teško da ćemo preseliti školu do iduće školske godine, ali do prosinca sljedeće godine će škola u Gradu moći funkcionirati u jednosmjensku nastavu, a otvara se prostor Gimnaziji za isto.
10:30 Katarina Doršner (HDZ):
Hoće li prostor škole u Karmenu uskoro biti spreman za učenike?

10:21 Franković: Što se tiče Lapadske obale, ona je iznimno važan projekt, 100 posto financiran od strane vanjskih izvora financiranja. Projekt koji je dobio i izvršnu pravomoćnu dozvolu, ali i pravomoćnu građevinsku dozvolu u tri faze što znači da je ona valjana i legitimna. Probleme imamo kao u svakom projektu, prvi je odluka Upravnog suda u Splitu da se unese privremena zabrana izvođenja radova na fazi 3. i 4., jer sud razmatra treba li Laguna trade biti stranka u postupku, mada je doneseno rješenje da ne treba jer Pašalić nije vlasnik nego koncesionar, a Vlada kao vlasnik je dala suglasnost. Za odluku samo Ministarstvo tvrdi da se takvom odlukom još nisu susreli. Sljedeći problem, a imat ćemo ga na svim gradilištima kako se budu financirati EU sredstvima, jer se pojavio nesrazmjer cijene materijala u odnosu na projekte. Cijena čelika je porasla najmanje pet puta. Odlučili smo promijeniti tehniku gradnje, ne ići s čeličnim pilotima. S izradom ćemo početi oko Velike Gospe.
Što se tiče Mokošice, tvrtka Vodovod Dubrovnik je na području Mokošice provela izgradnju nove mreže te rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže. Vodovod je zatražio suglasnost da se osigura obalni zid da ne dođe do urušavanja. Nema devastacije. Ovo je tek prvi dio projekta koji se provodi na području Mokošice, nastavak na taj projekt je projekt pproširenja i sanacije rive Rijeke gdje se ona širi za šest metara u more i oblaže se kamenom.
10:19 Ivan Tropan (SDP): Građani, posebno oni koji žive u zapadnom dijelu grada, prate projekt Lapadske obale. Radovi su počeli, ali je privremeno zabranjeno. Predlažem da zbog važnosti prometnice redovno izvještavate javnost o stanju projekta.
Jeste li upoznati s problemima devastacije u Mokošici?
10:14 Franković: Kreditiranje studenata putem kreditne linije uistinu je naišao na određene probleme, Zagrebačka bana je postrožila pravila, a o tome nas nisu izvijestili. Banka će uskladiti pravila, sljedećeg tjedna bismo trebali imati rješenje.
Što se tiče nepropisnog odlaganja, izvijestit ćemo vas o kaznama.
10:11 Anita Bonačić Obradović (SDP): Neki studenti nisu mogli ostvariti kredit, mada je prošlo Upravni odjel. Tad ste obećali da ćete pronaći rješenja, je li se što promijenilo? Bliži se akademska godina.
Drugo pitanje, često svjedočimo nepropisno odlaganje otpada u Dubrovniku. Izvijestite me o broju izdanih rješenja i kazni koje su izdali komunalni redari.

Franković na Vlahušićevo pitanje: DPDS je odobrio izjednačavanje cijene DuCarda i ulaznice za zidine

10:06 Franković: Stanovi za mlade u Mokošici – rok je bio travanj za završetak, još nije dobivena uporabna dozvola jer se otklanjaju nedostaci. Grad nije investitor, on je samo kupac, investitor je Vlada. Očekujemo navedeno vrlo skoro. Proveli smo dodatne konzultacije ministarstvima i dali su očitovanje, vjerujem da će u 10-ak dana doći njihova nova odluka koja će biti čvršća. Volio bih da je išlo brže, ali jedina smo lokalna samouprava koja je odlučila ići ovim putem.
Što se tiče turizma, više puta sam isticao – održivi turizam je cilj. Svi ti programi su vezani za EU fondove i projekt oporavka. Oporavak ide, imali smo 75 posto dolazaka u odnosu na 2019-, manje, ali dvostruko više od onoga što je bilo 2020. Danas će broj biti malo veći, ne iz Dubrovnika, nego Neretve, ali delta je tu.
10:03 Maro Kristić (Most):
Prvo se odnosi na stanove za lade u Mokošici, trebali su biti izgrađeni i useljeni u prošlom sazivu, no zapelo je na kriterijima koje nije bilo moguće staviti u zakonske okvire. Odluke danas nema na dnevnom redu, što se događa?
Drugo pitanje, svi smo tijekom kampanje dosta govorili o toj temi. Dubrovnik mora promisliti svoju turističku budućnost u post-covid vremenu. Hoće li Grad potaknuti novu strategiju koja će biti temeljena na ekološki osviještenim načelima.
Vlahušić je predložio da pitanje oko DuCarda bude na Gradskom vijeću jer moraju dati suglasnost te da se osnuje Povjerenstvo za DuCard.

Vlahušić je predložio da pitanje oko DuCarda bude na Gradskom vijeću jer moraju dati suglasnost te da se osnuje Povjerenstvo za DuCard.

9:56 Mato Franković (gradonačelnik): Prije nešto više od mjesec dana, uputio sam pismo DPDS-u, a radi se o izjednačavanju cijene DuCarda i ulaznice za karticu jer bi onda gosti više kupovali DuCard. Skupština DPDS-a je održana, o tome se raspralvjalo i dala se suglasnost. Malo Vijeće je sinoć dalo suglasnost. Vjerujem da smo ovim postigli veću atraktivnost DuCarda, ali i veće proračunske prihode.
Odlično pitanje vezano za procijepljenost. Društva koja koriste sustav pomoći su Čistoća i Libertas, jedno vrijeme i Sanitat. U Libertasu imamo veliki problem. Tražio sam izvještaj o procijepljenosti djelatnika, iznosi poraznih 37 posto.
9:53 Andro Vlahušić (nezavisni):
Imam dva pitanja, prvo – prije mjesec dana, prije prve sjednice, uputili se javno pismo DPDS-u oko novog plana za 4 godine. Jeste li dobili odgovor? Gradsko vijeće ne broji novce nego DPDS, mi dnevno ostajemo bez 150 tisuća kuna manje.
Drugo pitanje, Zavod za zapošljavanje donosi odluku kako potporu neće dobiti tvrtke koje imaju manje od 70 posto cijepljenih. Kakva je situacija s gradskim tvrtkama, kako će se to odraziti na proračun i slično?

9:34 Marko Potrebica: Molim kolege da stave maske da se ne bismo dalje natezali.Ne možemo skinuti maske kao Stožer jer nisu svi cijepljeni. Kad izađete za govornicu možete skinuti maske. 

IBM

D n e v n i  r e d

 

1.    Vijećnička pitanja.

2.    Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

3.    Prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2020. godinu.

4.    Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od 7 godina.

5.    Prijedlog Odluke o suosnivanju lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG mreža).

6.    Prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnik.

7.    Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

8.    Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

9.    Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za određivanje naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika.­ 

10.  Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.­  

 

11.  Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.   

 

12.  Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.­

13.  Prijedlog odluke o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima i članovima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

14.  Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o financiranju programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije.

15.  Prijedlog odluke o imenovanju Tima stručnjaka za usklađivanje Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za područje Grada Dubrovnika.

16.  Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika.

17.  Prijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

18.  Prijedlog pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom Grada Dubrovnika

19.  Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti za prijavu projekta "Vatrogasni dom Zaton".

20.  Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, u razdoblju od 1. kolovoza do 31. listopada 2021.

21.  Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika za mjesec kolovoz, rujan i listopad 2021. godine.

22.  Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.

23.  Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.

24.  Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Dodatka II Kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grad Dubrovnik.

25.  Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1941 k.o. Orašac, u površini od 29 m2.

26.  Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 2360 k.o. Dubrovnik (s.i.), u površini od 4 m2.

27.  Pravo zaključka o poništenju Zaključka Gradskog vijeća i potpisivanje Ugovora o osnivanju prava služnosti na dijelu nerazvrstane ceste katastarske oznake čest. zem. 452/9 k.o. Komolac s društvom INA industrija nafte d.d. Zagreb.

Popularni Članci