Osnovana Glazbena škola u Zagrebu, umro Khuen Hedervary, Fidel Castro postao Kubanski premijer

Autor: dubrovackidnevnik.hr
"Onima koji se ne sjećaju prošlosti, suđeno je da im se ona ponovi", rekao je jednom prilikom George Santayana, španjolski filozof, esejist, pjesnik i novelist. Stoga, da se povijest ne bi ponavljala, pogotovo u negativnom obliku, potrebno je ponajprije učiti o povijesti i nastojati je kritički promatrati.

Na današnji dan godine 1824. znameniti hrvatski virtuoz na gitari Ivan Padovec osnovao je sa svojim učenicima i drugim ljubiteljima glazbe malo glazbeno društvo, koje je uskoro pripremilo i prvi javni koncert. Početkom 19. stoljeća glazbena tradicija u Zagrebu već je vrlo jaka i javlja se potreba osnivanja stalne glazbene škole koja će educirati glazbenike za hrvatske orkestre, zborove i folklorna društva. Zato Hrvatski glazbeni zavod osniva 16. veljače 1829. godine Glazbenu školu, prvu stalnu ustanovu za glazbenu naobrazbu u Hrvatskoj.

Bila je smještena u školskoj zgradi na Katarininu trgu. U to vrijeme učili su samo gudački instrumenti i solo pjevanje. Broj polaznika ograničen je na 36. Nastava traje tri godine s četvrtom godinom za usavršavanje, a u kasnijem razdoblju škola traje dva puta po tri godine. U drugom razdoblju učenik je obvezno svirao u nekom orkestru. Učenici su, uz nastavu, svakodnevno imali i individualni rad sa svojim profesorom. Uskoro se u školi predaju drveni duhački instrumenti, potom i druga glazbala, a dvadesetak godina poslije, školsku je svjedodžbu dobio i prvi mladi skladatelj. Bio je to Franjo Pokorni. Od 1854. godine programi se tiskaju isključivo na hrvatskom jeziku. Školu su vodili poznati glazbenici i pedagozi kao što su Juraj Wisner Morgenstern, Valentin Ježek, poznati budimski glazbenik Antun Kirschhofer , skladatelj Karl Engelmann, zatim poznati češki pedagog Vaclav Huml i drugi.

Unatoč povremenim teškim novčanim krizama, Škola je, zahvaljujući darovnicama i dobrovoljnim prilozima, izdržala sva krizna razdoblja sredine 19. stoljeća. Nakon nekoliko seljenja, godine 1876. prešla je napokon u novu zgradu u Gundulićevoj ulici. Time su stvorene mogućnosti za nesmetan rad i stalno obrazovanje novih učenika, koji će proslaviti to glazbeno učilište daleko izvan granica domovine.

Dragutin, odnosno Karlo Khuen Hedervary umro je 16. veljače 1918. u Budimpešti. Potječe iz njemačko-mađarske obitelji. Rođen je 23. svibnja 1849. na području današnje Češke. Neposredan povod Khuenovu imenovanju za bana bila je afera nastala nakon što Hrvati nisu htjeli postaviti mađarske natpise uz grbove na zgradi Ministarstva financija u Zagrebu. Režim Khuena Hedervaryja potrajao je dvadeset godina. U tom se razdoblju sustavno gušila svaka hrvatska oporba, novine su stalno bile pod zabranom, osnivale se mađarske pučke škole, mađarski se uvodi i u hrvatske škole, državnu upravu, na željeznicu. Hrvati se iseljavaju, ponajviše u obećanu zemlju Ameriku, te po starom načelu Divide et impera Khuen potiče međustranačke sukobe i sukobe hrvatskog i srpskog građanstva. Dvije godine prije početka Prvoga svjetskog rata odbačen je kao političar i od ojačalih mađarskih nacionalnih struja i od bečkoga dvora.
 
Na današnji dan 1959. godine Fidel Castro je položio prisegu za kubanskog premijera i tako započeo najduži mandat vladanja u svjetskoj povijesti, sve do 19. travnja 2011., kad je vlast predao svom bratu Raulu. Fidel je ukupno vladao 52 godine i 62 dana, što je nezabilježeno u povijesti (ne računajući monarhe).

Za usporedbu, Josip Broz Tito vladao je znatno manje, 36 godina i 157 dana. Castro je na vlast došao nakon uspješno provedene kubanske revolucije. Veći dio revolucionarne borbe proveo je u kubanskom gorju Sierra Maestra, od kuda je vodio gerilske napade. Zanimljivo je da je prilikom pobjedonosnog ulaska u Havanu u siječnju 1959. godine izjavio "da ga moć ne zanima i da je neće uzeti", a ipak je već sljedećeg mjeseca postao premijerom.

Popularni Članci