Iako je muzej zbog radova zatvoren za javnost od studenoga 2014. godine, iznimno će svoja vrata otvoriti svim posjetiteljima u Noći muzeja. Ovom prilikom posjetitelji će moći vidjeti prvi dio izložbe „Na čast Gradu“ kao i novu izložbu „Riječna kornjača“, postavljene u izložbenim prostorijama u prizemlju. Također će moći sudjelovati u popratnom programu koji uključuje predavanja, kviz znanja i kreativne radionice.

Prvi dio programa (18.00-20.00) predviđen je za najmlađe posjetitelje, a drugi dio (20.00-01.00) za sve posjetitelje Muzeja.

Program

18.00-18.30 Predavanje “Riječna kornjača među nama”

Predavanje „Riječna kornjača među nama“ namijenjeno je najmlađim posjetiteljima kako bi se upoznali s osnovnim biološkim karakteristikama i načinom života te uzrocima ugroženosti riječne kornjače.

18.30-18.45 Kviz znanja

U kvizu znanja sudionici će pokazati svoje znanje o kornjačama, a najuspješniji će biti nagrađeni.

18.45- 20.00 Kreativna radionica „Šareni oklop“

U kreativnoj radionici "Šareni oklop" sudionici će izrađivati kornjače gdje će se za oklop koristiti kutije za jaja. Oklop će potom bojati raznovrsnim bojama.      

20.00 -21.00 Otvorenje izložbe „Riječna kornjača“

Na području Republike Hrvatske obitavaju dvije autohtone vrste slatkovodnih kornjača, riječna kornjača, Mauremys rivulata i barska kornjača, Emys orbicularis. Dok barsku kornjaču možemo pronaći na gotovo čitavom području Republike Hrvatske (kontinentalni dio, duž jadranske obale i neki otoci), riječna kornjača živi isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Obje vrste su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a riječna kornjača ima status ugrožene vrste. Izložba „Riječna kornjača“ prikazuje način života i biološke karakteristike ove vrste, a glavni cilj joj je edukacija posjetitelja i stvaranje svijesti o djelovanju na području zaštite.

Na otvorenju će biti predstavljen i dvojezični katalog izložbe.

21.00-21.30 Predavanje “Borba za spas riječne kornjače još uvijek traje”

Riječna kornjača je primarno ugrožena uništavanjem njenih prirodnih staništa poput rijeka, potoka, kanala i lokvi s bogatom vegetacijom. U Republici Hrvatskoj su takva staništa pod velikim utjecajem čovjeka te su opterećena velikim količinama pesticida i herbicida, Istraživanja na riječnoj kornjači u Hrvatskoj započela su 2004. godine od strane Hrvatskog herpetološkog društva i traju sve do danas. Unatoč uloženim naporima, staništa riječne kornjače i dalje se uništavaju te je opstanak ove vrste na području Hrvatske još uvijek upitan.