- Izložba obuhvaća autorske fotografije Stipe Božića snimljene tijekom penjanja na najviše planinske vrhove Himalaje, ali i alpinistička pomagala te različite religijske, tradicionalne i uporabne predmete koje je donio sa svojih ekspedicijskih putovanja. Osim toga, posjetitelji će moći vidjeti i kratki film snimljen na jednom od Božićevih putovanja na Himalaju. Božićeva nam izložba donosi etnološki, odnosno kulturološko-antropološki aspekt Himalaje – objasnila je kustosica izložbe Ivana Vuković iz Etnografskog muzeja u Splitu.

Vrhovi Himalaje čine  najveći gorski lanac na svijetu. U blagom neprekinutom luku protežu se gotovo 3000 kilometara, od istoka prema zapadu, između Brahmaputre i Inda, u prosječnoj širini od 160 kilometara. To je prirodna prepreka između vrućih indijskih ravnica na jugu i tibetanske visoravni na sjeveru. Tisuće vrhova Himalaje barijera su između dviju velikih civilizacija koje su prožete religioznim naslijeđem, hinduizma na jugu i budizma na sjeveru. Te dvije religije okosnice su bogate istočnjačke kulture čiji korijeni sežu više od 1500 godina prije Krista. Za sve narode što žive u podnožju, vrhovi Himalaja su sveta mjesta, staništa bogova i demona.

Putujući najzabačenijim krajevima Nepala, Tibeta, Pakistana i Afganistana Stipe Božić je snimio na stotine fascinantnih fotografija koje govore o planinama i ljudima što pod njima žive. To su fotografije s puta prema najvišim vrhovima svijeta, primjerice, s hodočašća oko svete planine Kailash ili iz divljih predjela Karakoruma i Hindukusha, koje prikazuju težak ali ujedno i skladan suživot tamošnjih stanovnika i prirode.

U sklopu otvorenja izložbe Stipe Božić će održati i predavanje o svojim putovanjima koja su rezultirala izložbom. Izložba ostaje otvorena do 23. studenoga.