Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je 21. siječnja 1699. godine, i njime je Hrvatskoj vraćena Slavonija sa Srijemom, današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline, čitava Lika i Krbava. Tim mirom Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva stekao je cijelu Ugarsku osim Banata, Hrvatsku do Une i južnog Velebita, te Slavoniju bez jugoistočnog Srijema. Mlatačka Republika dobila je Knin, Sinj i Vrgorac čime ovi gradovi iz zaleđa ulaze u sklop mletačke Dalmacije.

Hrvatska, koja je osmanlijskim osvajanjima privremeno izgubila četiri petine svoga povijesnog teritorija povećala se tada za više nego dvostruko i imala oko 40.000 km2. Istodobno su brojni muslimani i islamizirani katolici kao i grko-istočni Vlasi otišli u Bosnu i Hercegovinu, a više desetaka tisuća katolika-Hrvata, tzv. Šokaca preslo je Savu i naselilo se u Slavoniji i Podunavlju.
I usprkos tome što je Venecija kao sudionik rata uspjela proširiti “svoje” posjede na štetu hrvatskih povijesnih i etničkih teritorija u Dalmaciji, ipak se može prihvatiti mišljenje hrvatskog znanstvenika i sudionika u tim zbivanjima Pavla Rittera Vitezovića kako je to bila “Croatia rediviva” (tj. oživljena Hrvatska).

Louis XVI (Luj, Ljudevit) rođen je 9. kolovoza 1754 u Versaillesu, a poglubljen je 21. siječnja 1793. godine. Bio je oženjen austrijskom nadvojvotkinjom Marijom Antoanetom, kćerkom hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije. Na prijestolje je stupio 1774. godine kao 20-godišnji nasljednik.

Za vrijeme njegovog vladanja započela je Francuska revolucija i to 14. srpnja 1789. kada su predstavnici građanstva, koji su sačinjavali treći stalež, pod vodstvom Marata, Dantona i Robespierrea napali tvrđavu Bastilju, gdje su bili zatvoreni politički zatvorenici.

Nakon završetka među predstavnicima trećeg staleža nalazila se i skupina jakobinaca s Robespierrom, čije su ideje prevladale. Bio je jako okrutan, pa je osudio na smrt giljotinom više od dvije tisuće osoba. Među njima je bio i kralj Luj XVI., kojega su smaknuli 21. siječnja 1793. godine.
"Jakobinski teror" je završio pobunom jakobinaca protiv samog Robespierra, pa su i njega osudili na smrt giljotinom 27. srpnja 1794.

Agatha Christie rođena je kao Mary Clarissa Miller u engleskoj pokrajini Devon. Najpoznatija je autorica kriminalističkih romana u svijetu i najprodavaniji je autor uz Shakespearea. Njene knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika (do 2003). Primjer njenog uspjeha je prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih autora svih vremena u Francuskoj milijuna primjeraka na francuskom (do 2003), gdje joj je najbliži konkurent s oko 22 milijuna primjerka Émile Zola.

Njena predstava Mišolovka (The Mousetrap) drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu. Prvi je put prikazana u Ambassadors Theatreu 25. studenog 1952. Do sada je odigrano oko 25.000 predstava. I dalje se prikazuje u St. Martin's Theater, u prosjeku 8 predstava tjedno.

Agatha Christie napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. U mnogima od njih pojavljuju se njeni najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Miss Marple.

Za vrijeme prvog svjetskog rata radila je u bolnici, a zatim u ljekarni. To je utjecalo i na njena djela: mnoga umorstva izvršena su otrovom.

U prosincu 1926. nestala je na 11 dana, što je prouzročilo uzbunu u ondašnjim medijima. Njezin automobil pronađen je u krednoj jami. Konačno je nađena u hotelu u mjestu Harrogate, gdje je izjavila da je nestala zbog amneziije uzrokovane živčanim slomom radi majčine smrti i suprugovog priznanja bračne nevjere. Mišljenja su i do danas podjeljena o tome je li se radilo o reklamnom triku. Ovaj je incident prikazan u filmu Agatha iz 1979. u kojem je Agathu Christie tumačila Vanessa Redgrave.