I Miomir Žužul je 'omastio brk' kreditom HBOR-a
Dok kriminalistička policija češlja poslovanje i kreditnu politiku Hrvatske banke za obnovu i razvoj prisjetili smo se kako je i bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miomir Žužul bio jedan od onih kojemu je HBOR spremno izašao ususret.
Dubrovačko međunarodno sveučilište kao prvo privatno sveučilište u Hrvatskoj pokrenuli su 2008. Miomir Žužul i dvojica partnera - zagrebački odvjetnik Neven Cirkveni i makroekonomist Ante Babić. No Cirkveni je ubrzo napustio projekt nezadovoljan načinom na koji Žužul troši zajednički novac, a uskoro i Babić.
Za pokretanje privatnog sveučilišta i uređenje prostorija u Dominikanskom samostanu Miomir Žužul je kredit od HBOR-a u iznosu od milijun kuna podigao 2010. godine. Prethodno je u istu svrhu potrošio prvi kredit težak 2,5 milijuna kuna podignut u komercijalnoj banci.
Iako su tada mediji pisali da je Žužul kredit dobio po političkim, odnosno 'rođačkim' vezama, on se branio da mu je isti dodijeljen uz najstrože kriterije. –'Kako smo potrošili prvi kredit, privatna je stvar sveučilišta. Ovaj, drugi kredit dugo smo čekali jer je procedura za dobivanje kredita kod HBOR-a jako zahtjevna. Još sam pod hipoteku stavio osobnu imovinu, obiteljsku kuću u Imotskom', tvrdio je tada Žužul. Iz HBOR-a su se također branili da banka odobrava kredite na temelju ocjene kvalitete pojedinog projekta, njegove isplativosti, pokrića kredita i ispunjenja ostalih kriterija, ovisno o tome o kojem se kreditnom programu radi.
Žužul je Dubrovačko međunarodno sveučilište u kolovozu prošle godine prodao, a novi većinski vlasnik postaje Gojko Ostojić, vlasnik Visoke poslovne škole Libertas iz Zagreba. Ostojić je od Žužulovih kupio 70 posto vlasništva nad sveučilištem, a Žužulovi su zadržali manjinski udio od 30 posto. Sjedište je iz Dubrovnika prebačeno u Zagreb, a sveučilište danas nosi naziv Dubrovnik International University Libertas. Rektor postaje kontroverzni liječnik Asim Kurjak.
Epilog cijele priče oko Žužulova izleta u akademske vode je podizanje optužnice od strane Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku u prosincu prošle godine i to zbog počinjenja kaznenog djela povreda prava iz socijalnog osiguranja iz čl. 134. Kaznenog zakona.
Žužula je DORH-u prijavio Dubrovčanin Ivo Capurso koji je na fakultetu radio kao asistent i predavač ekonomije. Capurso je tada u kaznenoj prijavi potraživao 20 tisuća kuna za četiri plaće te naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje pa je Žužula optužio za rad na crno, a u iskazu policiji tvrdio je da nije jedini profesor kojem nisu isplaćivane plaće.
