Istraživači u projektu SHARE koji financira EU izradili su kartu koja prikazuje koji su dijelovi Europe najugroženiji. Ona pokazuje da su to Italija, Balkan, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Turska, piše Index.

"Europa ima dugu povijest razornih potresa", rekao je za Horizon profesor Domenico Giardini, koordinator projekta SHARE.

"Svi se sjećamo tragičnih događaja, Izmita (Turska) 1999. i L'Aquile (Italija) 2009", dodao je.

U Izmitu je snažan potres jačine 7.6 po Richteru usmrtio 17,000 ljudi, dok je u L'Aquili umjereni potres magnitude 5.9 odnio živote više od 300 ljudi i uništio veći dio grada.

Josip Stipčević, geofizičar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, tumači da je najveća mogućnost vrlo jakih potresa u Europi i Mediteranu u Turskoj i Grčkoj.

Sva područja koja leže bliže granicama tektonskih ploča su seizmički najaktivnija.

Hrvatska je natprosječno seizmički aktivna, iako dosta manje nego Grčka i Turska.

"Kod nas je glavni i skoro jedini uzročnik Jadranska mikroploča, točnije njezina kolizija s europskim kopnom", kaže naš sugovornik.

Seizmički najaktivniji dijelovi Hrvatske su srednja i južna Dalmacija, potez od Rijeke do Novog Vinodolskog te Zagreb i središnji dijelovi Hrvatske.

Najmanje seizmički aktivni su Istra te istočna Slavonija i Baranja.

"Dijelovi Like i Velebita su slabo aktivni iako je to možda posljedica trenutne neaktivnosti gdje se jači potresi na tom području događaju s velikim vremenskim razmakom, možda čak i s tisućama godina", tumači Stipčević.

Znanstvenici s Geofizičkog odsjeka izradili su interaktivnu kartu za Hrvatsku koja omogućuje očitavanje iznosa horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2) koja se može pronaći i istraživati na ovoj poveznici.