Ovih dana po društvenim mrežama aktualno je dijeljenje peticije pod nazivom Stop Monsanto in Croatia, koju je do sad potpisalo preko 20 tisuća građana nezadovoljnih aktivnostima zloglasne američke tvrtke na prostoru bivše Jugoslavije, najpoznatije po svojim kontroverznim GMO poljoprivrednim proizvodima.

Odličan je to povod da se prisjetimo dosadašnjeg rada tvrtke Monsanto na području Hrvatske. Iako, mnogi Hrvati smatraju da Monsanto još uvijek nije došao kod nas, oni su na našem tržištu prisutni još od daleke 2001. godine, kada su prvi put u Hrvatskoj osnovali podružnicu tvrtke. Još tada su na sudu registrirali da je sjedište tvrtke u Zagrebu, na adresi Vrlička 30, da bi kasnije promijenili sjedište firme i prebacili je na novu adresu – Ozaljska 136 na kojoj još uvijek posluju.

Čelni ljudi Monsanta u Hrvatskoj su Natalia Voruz, inače dugogodišnja visoko rangirana zaposlenica Monsanta, te Zoran Petrović, važan čovjek Monsanta za prostor bivše države.

Upravo je Petrović, prije dvije godine, u intervjuu Globusu, objašnjavao poslove Monsanta u Hrvatskoj. Tom prigodom Petrović je kazao da se po hrvatskim poljima već odavno sadi proizvod Monsanta - hibridni Dekalb kukuruz, koji nije genetski modificiran. U Hrvatskoj je 2013. godine, tvrtka Monsanto imala 5 posto udjela u cjelokupnoj proizvodnji kukuruza, a prisutan je i u segmentu sadnje uljane repice.

Najveći klijent Monsanta u Hrvatskoj što se tiče sadnje hibridnog Dekalb kukuruza, prema Petrovićevim riječima, je Agrokor najbogatijeg Hrvata Ivice Todorića. Monsantov kukuruz sadi se u zapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Što se pak tiče Dalmacije i Hercegovine, kaže Petrović, tamo se ne sadi hibridni kukuruz, nego se prodaje glifosat u vinogradarstvu i voćarstvu. Isti taj preparat glifosat, koji Monsanto prodaje po Dalmaciji, jako je kontroverzan svuda po svijetu. Riječ je o aktivnom sastojku herbicida Roundup, proizvodu Monsanta, za kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prije godinu dana izjavila da „vjerojatno izaziva rak“. Američka pak Vlada tvrdi da je glifosat siguran, te je čak 2013. godine odobrila povećanje razine glifosata u Monsantovim proizvodima. Glifosat se uglavnom koristi na žitaricama poput kukuruza ili soje koje su genetski modificirane da bi preživjele njegovu upotrebu, pisao je Reuters. WHO je godinama istraživao učinke glifosata na zdravlje ljudi, a nakon njihove ocjenu u izvješću, nastao je kaos po svijetu.

Kolumbija, naime, koristi glifosat za uništavanje polja koke, od kojih se proizvodi kokain, te su nakon objave WHO-a, pokrenute rasprave o zabrani glifosata za te aktivnosti. Tvrtka Monsanto jako je prisutna po tržištima Latinske Amerike, te je nakon objave WHO-a, čak 30 tisuća latinoameričkih liječnika, zatražilo zabranu korištenje glifosata, koji, prema njihovim tvrdnjama, ne izaziva samo rak, „već je povezan s povećanim brojem spontanih pobačaja, deformacijama fetusa, bolestima kože, respiratornim i neurološkim bolestima". Procjenjuje se da na južnoameričkom kontinentu ima 50 milijuna hektara genetski modificirane soje i da se svake godine koristi oko 600 milijuna litara glifosata. Roundup se ponajviše koristi u Argentini, Boliviji, Brazilu, Paragvaju i Urugvaju.

Ponovimo još jednom, isti taj glifosat koristi se, prema riječima šefa Monsanta za Hrvatsku, u voćarstvu i vinogradarstvu na području Dalmacije i Hercegovine.

Što se pak tiče GMO proizvoda tvrtke Monsanto u Hrvatskoj, za sada ih nema, jer Lijepa naša još uvijek brani sadnju tih proizvoda. Petrović kaže da Monsanto u Hrvatskoj poštuje tu odluku, ali je također pitanje hoće li zabrana biti na snazi i u budućnosti. Prema njegovim riječima „odlučit će tržišne prilike u budućnosti.“

Neke europske zemlje, poput primjerice Španjolske, u povećem broju koriste GMO proizvode Monsanta. Petrović objašnjava da su primjerice njihova polja kukuruza bila napadnuta nametnikom kukuruznim plamencem, te da su im upravo GMO proizvodi tvrtke Monsanto pomogli u borbi protiv nametnika. Petrović naglašava da bi mnoge europske zemlje mogle dozvoliti korištenje GMO kukuruza tvrtke Monsanto, ako se kukuruzni plamenac počne širiti Europom, a mogao bi, jer mu pogoduje trenutna klimatska situacija. Osim Španjolske, u Europi GMO proizvode Monsanta koriste Slovačka, Rumunjska i Portugal.

Tvrtka Monsanto gdje god se po svijetu pojavi, rekli smo, izaziva kontroverze i mnoge sudske tužbe. U Americi su je tužili poljoprivredni radnici za ugrožavanje zdravlja, francuski sud svojedobno je potvrdio da je Monsanto kriv za trovanje kemikalijama jednog poljoprivrednika, a isto tako Francuzi su zabranili Monsantov herbicid Roundup koji se prodavao u Dalmaciji. U Njemačkoj su se pak političari digli na noge kada je u majčinu mlijeku otkriven herbicid. Istraživanje francuskih znanstvenika otkrilo je kako su štakori koji su hranjeni GMO kukuruzom Monsanta oboljeli od tumora i drugih komplikacija koje uključuju oštećenja bubrega i jetre.

Brojni aktivisti diljem svijeta održali su brojne prosvjede protiv tvrtke Monsanto nazivajući je „sjemenom uništenja“ i „sjemenom zla“. Također za Monsanto su aktivisti često ponavljali da „truje našu djecu i planet“, te da ga po svaku cijenu treba zaustaviti.

Unatoč negativnom imidžu u javnosti, aktivistima i ekolozima koji protiv njih prosvjeduju, samo u 2012. tvrtka je imala 15 milijardi dolara prihoda, od toga dvije milijarde čiste dobiti. Zapošljavaju više od 20 tisuća ljudi, a prodaja im iz godine u godinu raste.

Tržišna vrijednost kompanije veća je od 45 milijardi dolara, a godišnje prodaju sjemena i gena u vrijednosti većoj od 7 milijardi dolara.

S druge strane neki poznati znanstvenici poput Neil deGrasse Tysona u GMO sjemenu ne vide ništa loše.

- Stvaramo i modificiramo biologiju svijeta da služi našim potrebama. Ja nemam problem s tim jer to radimo tisućama godina. Zato ohladite – poručio je Tyson.

Nova Vlada na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem, pardon Tomislavom Karamarkom, do sada se nije izjašnjavala o tvrtki Monsanto i njihovu sadašnjem i budućem djelovanju u Hrvatskoj.

Maro Marušić