Međutim, kako stvari stoje Hrvati će morati pričekati još neko vrijeme kako bi mogli koristiti sve pogodnosti europskog tržišta rada jer svaka postojeća članica ima pravo uvesti ograničenja slobodnog kretanja hrvatskih radnika na svom tržištu rada u trajanju do sedam godina. Restrikcije se mogu uvesti po modelu '2+3+2', tj. svaka članica može donijeti odluku o ograničenjima u trajanju od dvije godine, a kasnije ih može produžiti na dodatne tri pa još na dodatne dvije godine.

Do sada je deset zemalja članica potvrdilo kako za hrvatske radnike neće uvoditi nikakva ograničenja, a to su: Češka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Švedska, a ovoj skupini zemalja navodno bi se trebala pridružiti i Latvija, Poljska i Portugal.

S druge strane prijelazna ograničenja za Hrvate uvest će najmanje šest članica, a prema dosadašnjim infromacijama to su Austrija, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Slovenija i Velika Britanija.

Prva je odluku još početkom godine objavila Njemačka, u kojoj će ograničenja vrijediti za sve radnike osim akademski obrazovanih građana koji uspiju naći posao u skladu sa svojom naobrazbom. Od ograničenja će biti izuzeti i sezonski radnici.

Inače, uz lokalne zavode za zapošljavanje u svakoj državi članici te brojne privatne tvrtke za posredovanje pri zapošljavanju, jedna od središnjih europskih točaka za sve koji traže posao je web stranicaEURES.

Riječ je o internetskom portalu Europske komisije na koji radnici iz 27 država članica EU te Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske (od 1. srpnja i Hrvatske) mogu učitati svoj životopis i tako pokušati zainteresirati poslodavce ili se pak mogu prijaviti na neko od ponuđenih radnih mjesta diljem Europe. Trenutno se nudi više od 830.000 mjesta.

Izvor: dnevnik.hr/Dubrovački dnevnik