-No, mnogi koji su već odmarali na Jadranu ili su još tamo tvrde da je ondje vidljivo manje gostiju nego ranije. To, naravno, mogu biti i subjektivne ocjene pod dojmom niza sličnih tvrdnji pa i medijskih napisa o manje gostiju i "srpanjskoj rupi" sezoni. Spomenuo je to prije desetak dana u HRT-ovom Studiju 4 i aposlutno upućeni Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istinabog, Žgomba o tom manjku gostiju nije govorio kao o nečemu naročito dramatičnom, ali je upozorio da "pokazuje trend koji nije dobar" - piše Net.hr.

Žgomba je tada rekao da je Hrvatska lošije ušla u srpanj i dodao da je manje tradicionalnih gostiju iz Mađarske, Češke i Slovačke, ali da njihov izostanak popunjavaju gosti iz SAD-a, Velike Britanije i sa skandinavskih tržišta, koji dolaze isključivo zrakoplovima i čija su odredišta uglavnom Split i krajnji jug Hrvatske, što vjerojatno objašnjava značajan rast noćenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, najviše noćenja su ostvarili gosti iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Poljske. 

Net.hr je istražio bilježi li se pad broja gostiju s tradicionalno jakih emitivnih tržišta, zbog sve češćih napisa u medijima gdje se navodi da su se Česi okrenuli poljskom Baltiku, kao i da su Poljaci, Slovaci, Mađari sve suzdržaniji kad je pitanju ljetovanje na našem Jadranu, ali i onih njemačkih i austrijskih medija o sve većim cijenama. 

Pitali su HTZ smo bilježi li se doista ovoga ljeta, konkretno u srpnju, pad broja gostiju s nekih dosad tradicionalno jakih emitivnih tržišta poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske.

"Tijekom srpnja, turistički promet s pojedinih ključnih tržišta veći je od lanjskog, primjerice, iz Mađarske, BiH, Danske, Francuske, Švedske, ali i s domaćeg tržišta. Generalno, osobito velik rast prometa bilježe daleka tržišta, posebno tržište SAD-a - čak dvoznamenkasti rast turističkog prometa. Ono što je odlično za hrvatski turizam je veći broj različitih europskih tržišta na kojima imamo stabilnu poziciju pa kad se na određenom tržištu i dogodi blaži poremećaj ili usporavanje turističkog prometa, on se nadoknadi i nivelira gostima s drugog tržišta. Nešto usporeniji promet imamo s tržišta Češke i Slovačke i to prije svega zbog visoke inflacije u tim državama. Visoki rast pak bilježimo iz UK-a i SAD-a što je odlično za Dubrovnik, Split i južnodalmatinske otoke", odgvorili su iz HTZ-a.