VRUĆA TEMA Održan panel o 5G mreži i telekomunikacijskoj infrastrukturi u Dubrovniku

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Nikša Klečak
Danas je održan panel „Važnost komunikacijske infrastrukture u urbanim sredinama“ u organizaciji udruge HUP ICT uz podršku Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika. Na panelu su sudjelovali predstavnici HAKOM-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te predstavnik upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednik vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, Gordan Šimac iz HAKOM-a, Natalija Godinić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Antun Baće Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Dubrovnik Lovel, Giunio Odjel za urbanizam i prostorno uređenje Grada Dubrovnika, Jasminka Martinović direktorica HUP ICT-a.

 „Zahvaljujem na otvaranju rasprave na temu izazova koji se postavljaju pred urbane sredine zbog potreba za gradnjom suvremene hrvatske komunikacijske infrastrukture. Dubrovnik je u tom smislu poseban, svi znamo da grad živi i njegovo stanovništvo je protkano s kulturnom baštinom, pogotovo s njenim materijalnim dijelom pred kojega se zaista postavlja izazov kod izgradnje ovakvih suvremenih komunikacijskih sustava. S druge strane, potreba za razvitkom i otvaranjem nekih novih ekonomskih perspektiva daju nekakve nove smjernice, odnosno mogućnosti da se Grad krene razvijati u drugom smjeru, za razliku od samo monoekonomije bazirane na turizmu, koja također treba ovakva rješenja. Ja vjerujem da veliki infrastrukturni zahvati koji sada slijede u gradu vezano za projekte Aglomeracije trebaju biti sinkronizirani s ovakvim zahvatima i u tom smislu od tih izazova pretvoriti ovo jednu veliku projektnu priču“ otvorio je raspravu Ljubo Nikolić iz Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika.

Jasminka Martinović pojasnila je zašto HUP ICT i Zajednica tehničke kulture rade zajedno na projektu i zašto je važna edukacija o telekomunikacijskoj infrastrukturi u urbanim sredinama.

„Ovdje smo zato što smo se prije godinu dana kao Udruga poslodavaca, kao predstavnik privatnog sektora pokrenuli inicijativu s ciljem poticanja interdisciplinarne rasprave, znanstvenika tehničke i zdravstvene struke, ali isto tako i regulatora, operatora, Države kao zakonodavca, izvršne vlasti na svim razinama, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, uključujući predstavnike civilnog društva, građane i sve nas kao korisnike tih tehnologija. Na jednoj stručnoj, argumentiranoj raspravi želimo informirati i educirali građane o važnosti digitalnih tehnologija, zašto je važno dalje razvijati infrastrukturu, ali isto tako utjecaj te infrastrukture na naše zdravlje i živote. Vjerujem da će ova rasprava dati odgovore na pitanja koja često građani imaju i smanjiti strah od novoga“, poručila je Martinović.

Telekomunikacijska infrastruktura donosi rast u cijelom gospodarstvu, prema nekim podacima brzina broadbanda donosi 10 posto gospodarskog rasta u periodu od 5 godina nakon što se ta razina podigne. Hrvatski IT sektor je u posljednjih 10-ak godina pokazao koliko može brzo i kvalitetno rasti. Ono što svakako treba istaknuti jest da telekomunikacijska infrastruktura za urbane sredine, gradove poput Dubrovnika   ima iznimnu važnost ne samo zbog turizma nego i za razvoj gospodarstva. Govori se o digitalnim nomadima i mnogim stvarima koje zapravo bez kvalitetne komunikacijske infrastrukture su gotovo pa nemoguće. Dolazak 5G mreže donjeti će nešto o čemu danas možda samo sanjamo, a to su autonomna vozila, telemedicina na daljinu, robotika, nešto što danas ne vidimo. Dolaskom 5G infrastrukture, vidimo da tek sada kreće ta budućnost koja će se događati u idućih tri do 10 godina.

Obuljen je pojasnio koliko su bazne stanice i telekomunikacijska infrastruktura sigurna i koliko i što ona donosi gospodarstvu.

„Sigurna je. Sigurna je iz svih aspekata, za početak sigurna je iz fizičkih aspekata, ona nikome neće pasti na glavu. Sigurna je jer vaši podaci putuju sigurno kroz naše mreže. A najčešće se u javnosti postavlja pitanje koliko je ona zdravstveno sigurna. Razina elektormagnetskih polja koju stvaraju naše bazne stanice, regulirane su od Ministarstva zdravstva.  Nije nešto na što poseban utjecaj imaju operatori. Te su izračene vrijednosti polja višestruko manje od granica koje su danas postavljene. Te naše granice su i nešto strože od međunarodno preporučenih granica. Možda najbolji primjer onog što nam treba i prema čemu idemo su digitalni nomadi. Digitalni nomad neće doći u Dubrovnik da bi sjedao u stanu, on želi sjesti na Porporelu, slušati valove, gledati more i raditi. Neće sigurno vući kabel za sobom i zato mu je tu potreban kvalitetan pristup potrebnoj mreži i one se danas grade po određenim pravilima. Ono što danas imamo je sigurno“, zaključio je Tonko Obuljen.

Ono što ljude najviše zanima jest je li problem kada je bazna stanica blizu njihovom mjestu gdje žive i rade, pa se uvijek postavlja pitanje tko to kontrolira i na koji način se vrši kontrola rada baznih stanica nakon što ih telekom uspostavi. Pojasnili su da se rade izračuni čija su mjerenja javno dostupna, uz to  periodična mjerenja rade neovisne tvrtke.

Obuljen je istaknuo da su u mjerenjima restriktivni, istaknuo je da se njemu osobno nikada nije dogodilo da je neku stanicu pustio u rad, a da je kroz nekoliko budućih godina imala veću snagu od početne, i dodao da je to često manja ili ista snaga kao u početku.

„Možemo konstatirati da će gustoća baznih stanica sigurno s vremenom rasti. Operatori koji žele pokriti neko područje rade makrolokacije jer postojeće bazne stanice nemaju dovoljni kapacitet za zadovoljenje svih korisnika. S razvojem modernih tehnologija zbog kapaciteta bježimo u viša frekvencijska područja, a ona u pravilu donose manji radius pokrivanja. Pa u budućnosti možemo očekivati sve veći broj baznih stanica, pogotovo mikrolokacija“ pojasnio je Gordan Šimac.

 „Uvijek očekujemo da se poštuje red. Kroz prostorno planiranje mi imamo suprotstavljene stavove, više raznih ideja i pokazalo se kroz praksu da je prostorno planiranje najbolji način da se te stvari usklade i da najbolje funkcioniraju kada se poštuju zakonu. U ovom slučaju apsolutno smo za razvoj i potrebno je s naše strane prostorne planove i procedure prilagoditi, trebamo više dijaloga da bi rezultati bili bolji“ istaknuo je Lovel Giunio, savjetnik za urbanizam i prostorno planiranje.

Bilo je riječi i o baznoj stanici na Lokrumu, koja je primjer kako se infrastrukture stanica uklapaju.

Stanica na Lokrumu obojana je u dubrovačku zelenu. To je jedna od načina da se te stanice prilagode. Giunio je rekao kako je to minimum prilagodbe prilikom izgradnje stanica i nadodao kako često nedostaje takta i truda u planiranju prilagodbe. Istaknuo je da je uz ovakva rješenja kao na Lokrumu jednostavna i jeftina prilagodba stanice, a dobro maskirana u prirodu.

Nadodao je da ne treba nikada pretjerivati jer nekada maskiranje može postati i apsurdno. Istaknuo je da se prostorno često može nježnije i bolje raditi u uklapanju infrastrukture u okoliš.

Baće je govorio o razvoju telekomunikacijske infrastrukture u staroj gradskoj jezgri iz viđenja konzervatorske struke.

„Teško je reći na apstraktnoj razini, kada dobijemo konkretan zahtjev, kada vidimo potrebe i tehničke mogućnosti uređaja, onda nalazimo i rješenja. Konzervatori nisu tu da brane napredak i koče razvoj, naš je posao i poslanje da uskladimo očuvanje baštine sa suvremenim potrebama. Rješenje se uvijek nađe za sve probleme, pa tako i ovdje. Složio bi se da treba postojati red i dijalog, rad svih uključenih strana. Postoje neke mogućnosti prikrivanja, ali  načelno konzervatori nisu za to da se grade lažni dimnjaci i slično jer to jednostavno umanjuje autentičnost onoga što imamo, a to je baština. Svaka konkretna situacija traži specifična rješenja, vjerujem da ćemo i za ovo naći rješenja“ istaknuo je Baće.

Bez telekomunikacijske infrastrukture ne bi bilo ni online škole u pandemiji, složili su se govornici za okruglim stolom. Internet promet u vrijeme pandemije preko noći je skočio za 50 posto, što zbog škole na daljinu, što zbog rada iz kuće, što zbog povećanog korištenja različitih platformi za gledanje filmova i serija.

Šimac je pojasnio razlike između 4G i 5G mreža.

„Što se tiče radijskog dijela mreže 4G i 5G nisu toliko različiti, to su jako slične tehnologije, najbitnija stvar je što 5G podržava viša frekvencijska područja i šire frekvencijske kanale. To će u praksi rezultirati povećanjem mikrolokacija jer su antene sve manje. Najveća je razlika što je sve u cloudu, nema fizičkog hardware-a, lakše se orkestrira nekim funkcijama mreže, ima nekih virtualnih funkcija. Mreža se na brz način može prilagoditi određenoj industriji.

„Nama su ciljevi ponuditi dostupne mreže za sve građane, održivi razvoj i zdraviji i zadovoljniji građani. Želimo da antene postanu kao danas semafori ili jumbo plakati. Nešto što sada više ne primjećujemo. Bilo bi razumno da Grad sada kada kreće s radovima na Lapadskoj obali položi i cijev za optiku, to je onda manji trošak a velika dobit za grad“ istaknuo je za kraj Obuljen.

Antun Baće je poručio kako se konzervatora ne treba bojati, jer su oni, kako kaže, uvijek spremni za razgovore i dogovore. „Ne možemo zaustaviti život, idemo dalje i treba raditi“, poručio je za kraj.

„Ovakvi paneli jedini su način da se nađu rješenja, da se sve prepreke riješe. U tom smjeru ide i nacionalni plan oporavka i otpornosti. Imamo mjere koje idu u smjeru informiranja javnosti, lokalnih i regionalnih jedinica. Da svi uključeni imaju sliku mogućnosti koje im se nude. Prvenstveno je bitna edukacija“, poručila je Natalija Godinić.

Martinović je poručila da treba razgovarati, slušati jedni druge, učiti jedni od drugih i poželjela da ovo bude početak prijateljstva.

„Prostorno planiranje treba što više uključiti, jer na kraju pomiruje sve interese koji postoje. U tu svrhu treba djelovati. Trebamo više razgovarati o tome što 5G mreža donosi gradu dobroga i zašto bi grad trebao ići što prije u realizaciju“, poručio je Giunio.

„U principu treba prostorno planiranje i razvoj telekom mreža na neki način pomiriti jer nam je svima cilj razvijati se prema potrebama građana, kroz prostorne planove graditi kvalitetne mreže“, nadovezao se Šimac.

Popularni Članci