Uvodno obraćanje na Dubrovnik Forumu 2023. imao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.  

Uz premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella sudjelovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji se obratio videoporukom.

Na uvodnom panelu bilo je riječi o prilagodbi u vremenima globalnih promjena uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu.

"Hrvatska je, kako je istaknuo hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordon Grlić Radman, ostvarila gotovo sve svoje vanjskopolitičke ciljeve i sada želi pomoći drugim državama u okruženju da naprave isto. Ipak, to neće biti jednostavno. Stoga su ovdje svi šefovi diplomacija, ministri vanjskih poslova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Bugarske. Tu je još uvijek tehnički premijer Crne Gore Dritan Abazović, ai i ostali koji su jako bitni, prije svega, tu je američki posebni izaslanik za pitanje Zapadnog Balkana, Gabriel Escobar, povjerenik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, te visoki povjerenik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt. Pokušat će se dati odgovori kako potaknuti države iz regije da budu aktivnije i više se uključe u ove euroatlantske odnose, ali gotovo u svim državama koje smo spomenuli vlada napeta politička situacija. U Crnoj Gori se ponovno pokušava uspostaviti vlada. U BiH i dalje traju zategnuti odnosi između sva tri konstitutivna naroda, a sve to dodatno pojačava pitanja oko Dodika i njegove najave u vezi s Republikom Srpskom. Odgovore na ta pitanja možda dobijemo već na početku ovogodišnjeg foruma", navodi HRT.

Kuleba je govorio o težnjama Ukrajine u članstvu NATO saveza.

- Približava se summit NATO-a u Vilniusu i stalno čujemo i pozive za poduzimanje koraka koji bi trebali dovesti do našeg članstva. Ne želimo uvući NATO u rat, ali želimo pozivnicu. Želimo nešto što bi ukazalo da Ukrajina jest na tom putu. I zapravo vidimo širu sliku. Razumijemo da samo ukrajinsko pristupanje EU-u i NATO-u može osigurati sigurnosni poredak ovog dijela svijeta, rekao je Kuleba u videoporuci.

Premijer Andrej Plenković govorio je o pružanju pomoći Ukrajini.

- Pružit ćemo Ukrajini pomoć u područjima gdje imamo to nesretno iskustvo, a to je razminiravanje. To je nešto što je Hrvatsku opterećivalo, kao i naše poljoprivredno stanovništvo ruralnih područja, koja su bila prethodno okupirana. Ministar Božinović je ovdje. Planiramo završiti proces razminiravanja do 2025. godine Dakle, govorimo o 35 godina za razminiravanje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine. Zatim, pružamo pomoć također u pogledu iskustva sa odgovornosti. Ministar Kostin, ministar pravosuđa Ukrajine, je bio kod nas u Hrvatskoj tri dana sa našim specijaliziranim tužiteljima koji se bave ratnim zločinima. Nažalost, to naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine, rekao je premijer Plenković.

- Mi šaljemo poruku da se ljudi trebaju ponašati u skladu s pravilima, poštovati vladavinu prava, no to nije dovoljno. Svijet u kojem živimo, nažalost je takav da mnogi ljudi ne mare za vladavinu prava i spremni su koristiti prisilu i jezik sile. I Ukrajina je posljednji primjer u tom smislu. Tako da ono što mi činimo, da, moramo pokazati da imamo moć, primjerice, imamo moć odbaciti svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Godinama smo govorili da je međuovisnost dobra. Ja od vas kupujem vašu robu, vi dobijete moj novac. I svi dobivamo, no ta ovisnost je postala opasna. Smanjenje te ovisnosti, 40%-tne ovisnosti o nafti i plinu je moć. Također gradimo mehanizme kako bismo se borili protiv dezinformacija i doista je tu mnogo posla, rekao je Brrell.

Isto tako, smo se odlučili koncentrirati svoje vojne kapacitete. To je još uvijek mnogo posla. Također smo uveli mjere ograničenja jer riječ sankcije više ne postoji u ugovoru. Poduzeli smo mjere ograničavanja protiv Rusije i najvišeg su stupnja koji je predviđen. Mnogo je jači taj naš odgovor nego što je bio slučaj nakon napada na Krim. Moramo pokazati da možemo djelovati i možemo poduzimati mjere protiv Vas. Rat na Krimu također nam je pokazao što znači podržati oružjem i isporukama oružjem i streljivom jednoj od zaraćenih strana u ratu. Ljudi su nam govorili jeste li ludi, zar se želite miješati u ratu? Ne, ne želimo se miješati na taj način, ne želimo sudjelovati u ratu, no želimo pomoći onima koji su napadnuti da se brane. I to je jedna strukturna promjena kada govorimo o tome što je potrebno Europskoj Uniji i što mora činiti. Želimo opstati u svijetu u kojem je moć jako važna. dodao je.