Takvih je "ugriza" zime bilo i u zimskim mjesecima, koji su ne samo u našim krajevima, nego i diljem Europe bili razmjerno topli. Analizu zime, kao i najnovije dugoročne prognostiče izračune za proljeće i ljeto pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a - jedan od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se mogu ili ne mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza te stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.

"Prema ocjeni Copernicus službe za klimatske promjene Europske Unije protekla je zima u Europi bila druga najtoplija od 1979. godine. Bila je neznatno toplija od zima 2006.-2007. i 2015.-2016. te hladnija samo od zime 2019.-2020., koja je do sada bila najtoplija. Najveće je pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od srednjaka za razdoblje 1991.-2020. zabilježeno u istočnoj Europi te na sjeveru Skandinavije, a manje negativno odstupanje bilo je samo u dijelu Norveške i Švedske, na zapadu Rusije te na Islandu i na jugu Grenlanda. Što se oborine tiče, velik je dio Starog kontinenta imao veću ukupnu sezonsku količinu od prosječne u razdoblju 1991.-2020., što uključuje i naše krajeve. Manjak je oborine u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti zabilježen u dijelu jugoistočne i jugozapadne te zapadne Europe, kao i ponegdje u Skandinaviji", kaže Mikec.