Europska javnost i mediji s velikom su pozornošću i osjetljivošću reagirali na ubojstvo dvojice Šveđana u Bruxellesu u ponedjeljak navečer. Njih dvojicu, koji su kao navijači došli u Bruxelles na nogometnu utakmicu Švedske i Belgije, na ulici je ubio 45-godišnji Abdeslam Lassoued. On se, navodno, deklarirao kao pripadnik terorističke organizacije Islamska država (IS), a belgijskoj je policiji od ranije bio poznat zbog radikalnih aktivnosti.

Napad u Bruxellesu možda je izolirani čin 'vuka samotnjaka', no ipak izaziva zebnju jer se dogodio u trenutku bujanja, možda i širenja novog velikog sukoba na Bliskom istoku između Izraela i palestinske džihadističke skupine Hamas.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Net.hr je govorio o mogućim opasnostima od novog vala islamističkog terorizma u Europi, te jesu li Europska unija, njezine članice i njihove obavještajne službe spremnije za takav scenarij, nego što su bile prije sedam, osam godina.

"Sasvim sigurno da s obzirom na eskalaciju krize u Gazi možemo očekivati i pojavu islamističkog terorizma. Terorizam je očajničko sredstvo kojim se oni obespravljeni nastoje izboriti za svoja prava. Kako je položaj Palestinaca nedvojbeno očajan, jasno je da se u takvom socijalnom miljeu pojavljuje motivacija za terorizam. A jesu li europske države spremnije za obranu od terorizma? Vrlo vjerojatno jesu. Iskustvo s prethodnim valom terorizma, kao i iskustvo stečeno u pokušaju kontroliranja ilegalnih migracija, sasvim sigurno su pribavile sigurnosnim službama mnogo podataka o tome kako se organiziraju kriminalne i terorističke organizacije. Stoga možemo očekivati i organiziraniji odgovor europskih država", smatra Kovačević.

Za organizaciju velikih terorističkih napada potrebno je i puno logističke podrške. Budući da su IS i Al Kaida prošle zenit svoje moći i sada su vjerojatno organizacijski usitnjene, pitanje je ima li na sceni nekih drugih, za koje se još ne zna mnogo.

"Vrlo je vjerojatno da se stvaraju neke nove organizacije, ali malo je vjerojatno da bi se Al Kaida i IS mogli obnoviti tako da opet budu jednako snažne i organizirane kao što su bile prije. Što se tiče Hamasa i Hezbollaha, jasno je da oni imaju institucionalnu podršku. Pojedine države stoje iza njih i zbog toga je, u logističkom smislu, bilo moguće poduzeti takav komplicirani teroristički napad na Izrael. Ovo što se dogodilo s Hamasom pokazuje da ponovno osnažuje praksa iz vremena Hladnog rata kada su blokovski suprotstavljene države bile spremne jedne protiv drugih koristiti se i uslugama terorističkih organizacija", kazao je Kovačević.

Karta terorističkih napada u Europi uglavnom je 'istočkana' u zemljama s brojnim muslimanskim zajednicama gdje su onda, logikom brojki, brojniji i radikalnoislamistički elementi: Njemačka, Belgija, Švedska, Velika Britanija, Francuska… Hrvatska je, srećom, na margini tog zemljovida.

"Osim 1995. godine, kada se u Rijeci dogodio teroristički akt koji je bio povezan s međunarodnim islamističkim terorizmom, Hrvatska nije bila meta takvih pokušaja. Tome svakako pridnose dobri odnosi države i islamske zajednice, ali i dobri odnosi islamske i drugih vjerskih zajednica. U Hrvatskoj bi bilo vrlo teško pronaći znatniji broj ljudi koji su toliko nezadovoljni svojim životom ovdje da bi bili spremni angažirati se u okviru takvih terorističkih mreža. Zasad je jasno da Hrvatska nije područje gdje bi se dogodio teroristički napad. Ovdašnja islamska zajednica je autohtona, ne čine je doseljenici iz kriznih područja, konkretno s Bliskog istoka, gdje je frustracija muslimana velika", rekao je Kovačević za Net.hr.