Ljetno računanje vremena u 2022. godini završava se u nedjelju, 30. listopada u tri sata. U noći između subote i nedjelje, 29. i 30. listopada, treba vratiti kazaljke jedan sat unatrag.

Osim što je omogućila duže spavanje, ta je promjena unijela više svjetla u jutarnje sate, ali i pomaknula sumrak unaprijed i natjerala uredske radnike da izlaze s posla po mraku, a pomicanje kazaljki za neke ima i negativne učinke na zdravlje. 

Istraživanja su pokazala da su posljedice pomicanja sata na ljudsko zdravlje i ponašanje puno veće prilikom prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena, dakle u periodu kada se sat vraća unatrag. Unatoč činjenici da s tom promjenom dobivamo sat vremena sna više, rizici od različitih problema se ne smanjuju, već upravo suprotno. No i prelazak na ljetno računanje vremena sa sobom nosi različite probleme koji su kod nekog više, a kod nekog manje izraženi.

Narušeno mentalno zdravlje

Poremećen ritam spavanja, neovisno o tome radi li se o satu sna koji dobivamo ili gubimo, uzrokuje različite tegobe koje se odražavaju na naše mentalno zdravlje. 

Veći rizik od srčanog udara

Kardiovaskularna oboljenja su također jedan od rizika pomicanja sata. Poremećen san doprinosi povećanju krvnog tlaka, stresu i lošem mentalnom zdravlju. Ovo su česti uzročnici srčanog, ali i moždanog udara koji su ponedjeljak nakon pomicanja sata puno učestaliji nego u ostatku godine.

Veće šanse za loše raspoloženje i samoubojstva

Pomicanje sata, prvenstveno prilikom skraćivanja dana, okidač je za ozbiljna stanja. Kod osoba koje su narušenog mentalnog zdravlja produbljuje se stanje depresije i uvećane su šanse za samoubojstvo. Danski znanstvenici utvrdili su kako se u prvih tjedan dana nakon prelaska na zimsko računanje vremena broj slučajeva depresije povećava za 11 posto, što ni ne čudi ako se uzmu u obzir sve spomenute tegobe.

Studije su pokazale da pomicanje sata na zimsko i ljetno računanje vremena dovodi do porasta broja muškaraca koji počine samoubojstvo.