U NEKIMA JEFTINIJE NEGO U DUBROVNIKU Pogledajte koliko dođe kvadrat stana u europskim gradovima
Nekretnine u Hrvatskoj sve su zanimljivije strancima. Da će upravo oni postati konkurencija domaćim kupcima nekretnina, upozoravalo se i prije ulaska Hrvatske u Schengen, ali tako brz i velik interes mnoge je ipak iznenadio. Samo prošle godine stranci su u Hrvatskoj kupili više od 13.000 nekretnina - 35 posto više nego 2021. Većina transakcija, očekivano, njih 95 posto realizirana je za nekretnine u jadranskim županijama.
Kako za Net.hr kažu u Ministarstvu pravosuđa, stranci iz Europske unije, ali i Republike Island, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške i Švicarske Konfederacije mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj bez zapreka. Svi ostali - izvan EU-a i navedenih država - moraju za to dobiti suglasnost ministra pravosuđa, a za nju su ove godine, prema internoj evidenciji Ministarstva, pristigla 352 zahtjeva, dok ih je od početka primjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zaprimljeno ukupno 27.341.
Navala na hrvatske nekretnine (i pripadajuće im cijene koje divljaju) već dulje vrijeme nameće pitanje: mogu li si Hrvati priuštiti rješavanje stambenog pitanja u vlastitoj zemlji? Politika održivog stanovanja u Hrvatskoj kaska. Postoji nekakav plan da se ključna pitanja riješe donošenjem strategije do 2030. no, na to treba čekati još dugih dugih sedam godina.
Ako stranci mogu bez zapreka kupovati nekretnine kod nas, Net.hr je zanimalo znači li to da i mi bez zapreka možemo kupovati nekretnine vani.
Iako Hrvatska spada u zemlje s nižim cijenama nekretnina i ovakva ideja na prvi pogled ne zvuči nimalo primamljivo, treba je promatrati u kontekstu podatka Eurostata s kraja prošle godine, kada je utvrđeno da su cijene nekretnine u Europskoj uniji uglavnom padale, dok su u Hrvatskoj rasle, i to najviše.
Tome je, dobrim dijelom, doprinos dao ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen početkom godine, ali i APN za koji su rok za prijave završile prošloga petka.
No, kako se točno kreću prosječne cijene kvadrata u Europi, teško je reći. Osim što cijene nekretnina općenito ovise o prevelikom broju parametara da bi prosjek bio informativan, podaci - posebno oni za EU - nisu dosljedni ili cjeloviti. Kako pojašnjavaju u Eurostatu, to je 'zato jer se podaci Eurostatu šalju dobrovoljno, pa je geografski i vremenski obuhvat ograničen'.
No, zgodno je baciti oko makar i na te 'krnje' podatke iz 2021. Prema njima, prosječna cijena stana u Belgiji iznosila je, primjerice, 257.223 eura, u Portugalu 165.853 eura, a nasuprot tome, u Slovačkoj je cijena stana prosječno iznosila 87.802 eura, dok je u Latviji bila 47.425 eura.
Gledano po gradovima, prosječna cijena stana u Helsinkiju je bila 336.650 eura, u Bruxellesu 244.667 eura, a u Lisabonu 241.757 eura. U nižem cjenovnom rangu bili su Bratislava, s prosječnom cijenom stana od 170.368 eura, Budimpešta u kojoj je stan 2021. u prosjeku koštao 110.857, a prema dostupnim podacima, najpovoljnije su bile baltičke zemlje gdje je prosječna cijena stana 2021. iznosila redom 132.309 eura u Tallinnu, 103.402 eura u Vilniusu te 67.775 eura u Rigi.
Gleda li se u 2021. prosječna cijena kvadrata stana po gradovima - barem za one gradove za koje postoje podaci - popis, koji uključuje i NEKOLIKO hrvatskih gradova, izgledao bi ovako:
- Oslo 9074 EUR/m2
- Helsinki 5964 EUR/m2
- Bratislava 3068 EUR/m2
- Split 3005 EUR/m2
- Tallinn 2357 EUR/m2
- Lisabon 2585 EUR/m2
- Zadar 2412 EUR/m2
- Budimpešta 2025 EUR/m2
- Vilnius 1932 EUR/m2
- Pula 1891 EUR/m2
- Porto 1810 EUR/m2
- Rijeka 1642 EUR/m2
- Osijek 1425 EUR/m2
- Riga 1294 EUR/m2
- Slavonski Brod 1150 EUR/m2
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
