U NEČEMU SMO UZ BOK FINCIMA Hrvati ne vole kupovati lažnjake, draži su nam originali iako ih skupo plaćamo
Većina Europljana, njih 80%, smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije, kao i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. No, unatoč lošoj percepciji te činjenici da takvu kupnju 83% poistovjećuje s neetičnim ponašanjem, trećini je Europljana ipak prihvatljivo kupiti lažnu robu.
A kupit će je kada je cijena originala previsoka. Kod mladih je situacija još gora te ih čak pola smatra da je prihvatljivo kupiti “lažnjak”. Pokazuje to najnovija studija o percepciji intelektualnog vlasništva među građanima koju je objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Odmah uz Fince
Također, studija pokazuje da je 13% “odraslih” Europljana namjerno kupilo krivotvorine u posljednjih godinu dana te čak 26% u dobi između 15 i 24. Popularnost krivotvorina, doduše, u velikoj mjeri varira o godinama. Logično, popularnije su među mlađim generacijama. Tako će samo 6% stanovnika EU-a starih između 55 i 64 godina kupiti krivotvorinu te manje od 5% onih u dobi od 65 ili starijih.
Popularnost krivotvorina jako varira među zemljama, pokazuje studija EUIPO-a. U Bugarskoj je čak 24% potrošača namjerno kupilo krivotvorinu, a u Finskoj njih 8%.
Zanimljivo, Hrvati su drugi najbolji iza Finske jer je njih tek 9% izjavilo da je kupilo krivotvorinu u posljednjih godinu dana. Od prosjeka EU-a odskaču još Španjolska gdje je udio onih koji su namjerno kupili “lažnjak” 20%. Slijede Irska i Luksemburg s 19% pa Rumunjska s 18%. Najčešći razlog zbog kojega Hrvati, ali i ostali Europljani, neće kupiti krivotvorinu je strah za sigurnost i zdravlje.
A krivotvorine bi najveći broj građana (43%) prestao kupovati, pokazuje studija, kada bi originalni proizvodi bili jeftiniji.
Zanimljive su i velike razlike unutar EU-a te vrlo visoki postoci, u nekim zemljama, po pitanju prepoznavanja originalnih proizvoda. Tako, primjerice, u Rumunjskoj 72% potrošača nije bila sigurna je li ono što su kupili original. U Hrvatskoj original ne zna prepoznati 46% potrošača dok je europskih prosjek 39%.
Stavovi i djelovanje Europljana prema krivotvorinama preslikavaju se i na upotrebu piratskog sadržaja. Tako 80% ispitanih izjavljuje da radije upotrebljava zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju, ali ako je dostupna opcija cjenovno pristupačna. Istovremeno, 65% piratstvo smatra prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate. Tako je njih 14%, u posljednjih godinu dana, namjerno pristupilo sadržaju iz nezakonitih izvora, a manje od polovice Europljana (43%) platilo pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima iz zakonitog izvora.
U ovoj kategoriji Hrvati stoje malo lošije od europskog prosjeka pa se za piratstvo odlučilo 16% građana. Kao i kod krivotvorina, popriličan broj građana, njih čak 41%, nije sigurno je li izvor kojem su pristupili zakonit ili nije, piše Poslovni dnevnik.
