Istraživanje će trajati tijekom listopada, a osim utvrđivanja lokacija opažanja, brojnosti i sastava skupina nekoliko životinja će biti obilježeno satelitskim odašiljačima koji će prikupljati informacije o dubini zarona i vremenu provedenom pod morem.

Inače, Cuvierovi kljunasti kitovi rekorderi su u životinjskom svijetu jer mogu zaroniti na dubinu od 3000 metara i ostati pod morem gotovo četiri sata.

ZNANSTVENICI U OTVORENIM VODAMA

Međunarodni tim znanstvenika iz Hrvatske i Italije zaputio se u četvrtak, 5. listopada, na 14-metarskom katamaranu “Coolway” na otvorene vode južnog Jadrana s ciljem proučavanja Cuvierovih kljunastih kitova u tom području.

nanstvenici iz Instituta Plavi svijet, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Zaklade CIMA (Italija) i ISPRA-e će tijekom listopada pokušati pronaći Cuvierove kljunaste kitove u južnom Jadranu i opremiti ih satelitskim odašiljačima, kao i prikupiti uzorke tkiva biopsijom.

Unatoč tome što se nazivaju “kitovima”, Cuvierovi kljunasti kitovi pripadaju skupini kitova zubana (u koju pripadaju i dupini). Hrane se uglavnom glavonošcima koje love na velikim dubinama. Mogu narasti preko šest metara u duljinu i težiti preko tri tone.

“U Sredozemnom moru, Cuvierovi kljunasti kitovi nastanjuju područja gdje dubine obično premašuju 1000 metara. Prisutni su u malom broju i vode prikriveni život. Istraživanja iz zraka su ukazala da južnojadranske vode predstavljaju važno stanište za Cuvierove kljunaste kitove na mediteranskoj razini. Ovi zaštićeni morski sisavci zahtijevaju praćenje sukladno europskom zakonodavstvu. Međutim, njihov život u Sredozemlju je slabo poznat; stoga znanstvenici moraju surađivati kako bi ga razjasnili. Satelitsko praćenje je moćna metoda koja će nam omogućiti dobivanje ključnih informacija za daljnju zaštitu ove vrste. Ova bića ne poznaju granice, pa je bila potrebna međunarodna suradnja kako bi se osigurala najveća vjerojatnost uspjeha istraživanja“, rekla je Caterina Fortuna, znanstvena koordinatorica ovog istraživanja iz ISPRA-e.

Zvuk i buka u moru se šire puno brže i jače nego u atmosferi pa utječu i na najudaljenija područja u moru, onemogućavajući životinjama snalaženje i komunikaciju.  Jugoistočni dio Jadrana još uvijek je relativno očuvan i miran, s obzirom na to da se na većim dubinama ne odvija koćarski ribolov, a glavni prometni koridor za teretna plovila prolazi sjeverozapadnom stranom.

„Cuvierovi kljunasti kitovi u Jadranu slabo su poznata vrsta pod izuzetnim pritiskom brojnih ljudskih aktivnosti na moru, a posebno su osjetljivi na buku koju proizvode vojni sonari tijekom mornaričkih vježbi što je u nekoliko navrata dovelo do njihovog masovnog ugibanja i nasukavanja u Sredozemnom moru. S obzirom na sve veću razinu buke u moru istraživanje kljunastih kitova ključno je za njihovu zaštitu i očuvanje, a posebice u kontekstu programa mjera Europske unije i Okvirne direktive o morskoj strategiji“ rekao je Grgur Pleslić, direktor programa znanosti Instituta Plavi svijet.